Korisničko uputstvo za elektronsko evidentiranje obračuna PDV-a u SEF-u

Napokon je objavljeno Korisničko uputstvo za elektronsko evidentiranje obračuna PDV-a u SEF-u.

Nakon izvršenih izmena i dopuna Pravilnika o PDV-u i Pravilnika o elektronskom fakturisanju, koje su u primeni uglavnom od 1. januara 2024. godine, na internet stranici Ministarstva finansija (www.efaktura.gov.rs) 4. januara 2024. godine objavljeno je Korisničko uputstvo za elektronsko evidentiranje obračuna PDV-a u SEF-u. Uputstvo možete preuzeti ovde.

Iznosi najviših i najnižih osnovica za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji će se primenjivati u 2024. godini

Objavljeni su iznosi najviših i najnižih osnovica za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji će se primenjivati u 2024. godini.

U Službenom glasniku Republike Srbije br. 115/2023 od 22. decembra 2023. godine objavljeni su:

  • Iznos najviše mesečne osnovice doprinosa za 2024. godinu;
  • Iznos najniže mesečne osnovice doprinosa za 2024. godine;
  • Iznos najviše godišnje osnovice doprinosa za 2024. godine;
  • Iznos najniže mesečne osnovice doprinosa za osiguranike iz čl. 25, 26 i 27 ZDOSO za 2024. godine.

Nove osnovice za obračun doprinosa će važiti od 01. januara 2024. godine do 31. decembra 2024. godine.

Novi iznosi osnovica za obračun doprinosa će se primenjivati na sve isplate zarade, razlike zarada ili ugovorene naknade za privremene i povremene poslove koje se vrše od 01. januara 2024. godine, nezavisno od toga za koji mesec se vrši isplata.

1. Iznos najviše mesečne osnovice doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu

    Najviša mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje iznosi 573.470,00 dinara.

    2. Iznos najniže mesečne osnovice doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu

    Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje iznosi 40.143,00 dinara.

    3. Iznos najviše godišnje osnovice doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu

    Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu iznosi 6.881.640,00 dinara.

    4. Iznos najniže mesečne osnovice doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za osiguranike iz člana 25, 26 i 27 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu

    Najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike za 2024. godinu iznosi 40.143,00 dinara.

    SREĆNI PRAZNICI

    Dragi naši,

    S obzirom na to da nam se približilo vreme praznika, u nastavku možete videti koji su to praznični dani u januaru i februaru 2024. godine.

    U januaru i februaru 2024. godine se praznuju državni praznici:

    • Nova godina: 1. i 2. januar (ponedeljak i utorak) – Novogodišnji praznik, koji nam 2024. godine pada u ponedeljak i utorak, se praznuje neradno;
    • Sretenje (Dan državnosti Republike Srbije): 15. i 16. februar (četvrtak i petak) – Sretenje, koje nam 2024. godine pada u četvrtak i petak, se praznuje neradno.

    U januaru i februaru 2024. godine se praznuju verski praznici:

    • Božić: 7. januar (nedelja) – Božićni praznik, koji nam 2024. godine pada u nedelju, se praznuju neradno.

    Međutim, pošto je reč o verskom prazniku koji se praznuju na dan na koji i pada, nažalost, ne dolazi do pomeranja neradnog dana na ponedeljak, 8. januara.

    Katolici i ostali hrišćani koji Božić obeležavaju po Gregorijanskom kalendaru, Božićni praznik praznuju 25. decembra 2023. godine (ponedeljak) i oni imaju pravo na neradan dan;

    • Sveti Sava (Dan duhovnosti): 27. januar (subota) – Dan Svetog Save, koji nam 2024. godine pada u subotu, se praznuje radno ako je subota zaposlenom po rasporedu radnog vremena radni dan.
    • U januaru i februaru pravo na neradan dan imaju i pravoslavni vernici koji slave krsnu salvu koja pada u januaru ili februaru.

    U skladu sa odredbom člana 114 stav 1 Zakona o radu zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan.

    U skladu sa odredbom člana 108 stav 1 tačka 1) Zakona o radu zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice.

    Srećne predstojeće praznike želi vam Kreston MDM!

    Davanje poklona deci zaposlenih od strane poslodavaca za Novu godinu i Božić

    Dragi naši,

    🔊 Ostalo je još samo nekoliko dana do Nove godine i Božića, tako da ponovo postaje aktuelno pitanje davanja poklona deci zaposlenih od strane poslodavaca za Novu godinu i Božić.

    💡Mogućnost davanja poklona deci zaposlenih za ove praznike, poslodavac treba da uredi opštim aktom (npr. Pravilnikom o radu) ili ugovorom o radu sa zaposlenima. Međutim, čak iako ovo pitanje nije regulisao na navedeni način, poslodavac može da organizuje davanje poklona deci zaposlenih. U tom slučaju, poslodavac ovo davanje može organizovati tako što će doneti posebnu odluku kojom će se definisati uslovi i način davanja poklona deci zaposlenih za Novu godinu i Božić.

    📅 Za ovu Novu godinu i Božić neoporezivi iznos poklona deci zaposlenih, starosti do 15 godina, iznosi 12.544,00 dinara po jednom detetu. To znači da do navedenog iznosa poklona deci zaposlenih za Novu godinu i Božić neće postojati obaveza da se obračunaju i plate porez na zaradu i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Ako je vrednost poklona veća od 12.544,00 dinara, na iznos preko tog iznosa postojaće obaveza da se obračuna i plati porez na zaradu zaposlenog.

    📢Da ne bi postojala obaveza plaćanja poreza na zaradu i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:
    – Pokloni se daju deci zaposlenih koja nisu starija od 15 godina;
    – Poslodavac daje poklon povodom Nove godine i/ili Božića (ako se pokloni daju za oba praznika, onda zbir poklona po oba osnova ne sme da pređe iznos od 12.544,00 dinara);
    – Ukoliko zaposleni ima više dece koja nisu starija od 15 godina, za svako dete ostvaruje pravo na poklon do neoporezivnog iznosa od 12.544,00 dinara;
    – Poklon može da se da u robi (npr. igračkama, slatkišima, itd.), ali može da bude dat i u novcu;

    Ako se poklon daje deci zaposlenih koja imaju više od 15 godina, celokupan iznos vrednosti poklona će se smatrati zaradom zaposlenog i postojaće obaveza da se plati porez na zaradu i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

    Ako oba roditelja rade kod istog poslodavca, svako njihovo dete može da dobije po dva poklona povodom Nove godine i Božića od tog poslodavca!

    💌 Srećne Novogodišnje i Božićne praznike želi vam Kreston MDM!

    PDV punomoćnik kompanije „Meta“ (Facebook) u Srbiji

    Obaveštavamo Vas da je kompanija „Meta Platforms Technologies Limited“ imenovala svog poreskog punomoćnika za potrebe PDV-a u Srbiji.

    Od 01. oktobra 2023. godine PDV punomoćnik kompanije „Meta Platforms Technologies Limited“ u Srbiji je kompanija „Deloitte Advisory d.o.o. Beograd – Stari Grad“.

    To znači da obveznici PDV-a koji kupuju usluge od Facebook-a, odnosno kompanije „Meta Platforms Technologies Limited“ ubuduće više ne bi trebalo da rade interni obračun PDV-a za usluge koje kupuju od ove kompanije, već račun putem SEF-a treba da im izda PDV punomoćnik ove kompanije, odnosno „Deloitte Advisory d.o.o. Beograd – Stari Grad“.

    Da bi mogli da koriste kao odbitni prethodni porez po osnovu usluga kupljenih od „Meta Platforms Technologies Limited“, obveznici PDV-a moraju posedovati račun koji je izdao poreski punomoćnik, odnosno kompanija „Deloitte Advisory d.o.o. Beograd – Stari Grad“. U svakom drugom slučaju, obveznici PDV-a ne bi imali pravo na odbitak prethodnog poreza.

    Ukoliko kompanija „Meta Platforms Technologies Limited“ prodaje usluge po osnovu kojih postoji obaveza obračunavanja i plaćanja i poreza po odbitku, PDV obveznici bi trebalo da vode računa da li je u osnovicu, na koju je poreski punomoćnik obračunao PDV, uključen i porez po odbitku koji je obveznik, kao poreski platac, imao obavezu da plati.

    Imajte u vidu da porez po odbitku može biti obračunat po stopi od 20% iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica ili po povlašćenoj (nižoj) stopi iz Ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Irske.

    Da bi Vam poreski punomoćnik izdao formalno ispravan račun, po osnovu kojeg možete kao odbitni koristiti prethodni porez, u osnovicu za obračun PDV-a mora biti uključen tačan iznos poreza po odbitku koji ste platili, a što može da zavisi od stope koje ste koristili prilikom obračuna poreza po odbitku.

    Vaš Kreston MDM

    Kreston Futures Emerging Talent Konferencija

    Prošlog četvrtka održana je prva Kreston Futures konferencija za mlade talente, namenjena svim zaposlenima u Kreston mreži na nivou menadžera, saradnika i ekvivalentnih pozicija.

    Naša Jovana Vlajić je sve prisutne uvela u predavanje ključnog govornika Roba McGillena iz CBIZ o tome koje mogućnosti veštačka inteligencija pruža računovodstvenoj profesiji i kako možemo iskoristiti njen potencijal.

    Nakon razgovora u manjim grupama, naš panel, kojim je predsedavala Emily Baldwin is Kreston Reeves, a učestvovali ekspert u polju zapošljavanja Nevena Sofranić, osnivačica platforme Recrooit i Clive Webb iz ACCA, istražio je kuda će se profesija kretati u narednim decenijama i koje su bitne stavke za mlađe trenutne i buduće zaposlene u njihovim karijerama.

    Naši delegati su vodili živahne rasprave u svojim grupama i pružili nam dragocene uvide o tome kako možemo nastaviti podršku mladim talentima u okviru našeg Kreston Futures programa.

    PODSETNIK: 14. NOVEMBAR – ROK ZA UPLATU ČETVRTE RATE POREZA NA IMOVINU

    📣Krajnji rok za plaćanje četvrte rate poreza na imovinu za tekuću godinu za fizička lica, preduzetnike i pravna lica je 14. novembar 2023. godine.

    📜U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, porez na imovinu se plaća tromesečno, u roku od 45 dana od početka tromesečja.

    💰Redovnim i blagovremenim izmirivanjem poreza obveznici izbegavaju obračun i naplatu zakonom propisane kamate zbog kašnjenja u plaćanju i pokretanje prekršajnog postupka.

    📅 Kalendar svih poreskih obaveza pogledajte u našoj aplikaciji za Android i IOS mobilne uređaje:
    Link ka App Store:
    https://lnkd.in/dmMpTt_j
    Link ka Google Play store:
    https://lnkd.in/fEdtpCq

    IZMENE PRAVILNIKA O PDV

    📢 Pravilnikom o izmenama Pravilnika o PDV-u („Sl. glasnik RS“, br. 96/2023), koji stupa na snagu 10. novembra 2023. godine, a koji će se primenjivati počev od 01.01.2024. godine, uveden je novi Obrazac EZPPPDV – Evidencija zahteva putnika za povraćaj PDV.
    📰 Novi Obrazac EZPPPDV se odnosi na primenu poreskog oslobođenja iz čl. 24 st. 1 tač. 4) Zakona o PDV-u – poresko oslobođenje za promet dobara koja putnik otprema u inostranstvo u ličnom prtljagu, za nekomercijalne svrhe.
    📅 Podaci u evidenciji na Obrascu EZPPPDV se iskazuju u roku od 7 dana od isteka poreskog perioda u kojem je primljen overeni original zahteva putnika za povraćaj PDV-a.

    OBAVEZA PRIBAVLJANJA IZJAVE PRIMAOCA POGREŠNOG RAČUNA DA NIJE KORISTIO PDV ISKAZAN U TOM RAČUNU U SLUČAJU KADA JE IZDAVALAC RAČUN EVIDENTIRAO U POSLOVNIM KNJIGAMA, ALI GA NIJE DOSTAVIO PRIMAOCU


    📋 Ministarstvo finansija Republike Srbije je u svom mišljenju br. 011-00-713/2022-04 od 01.11.2023. godine zauzelo stav da u cilju ispravke iznosa PDV-a iskazanog u pogrešnom računu, koji je PDV obveznik stornirao, posle čega je izdao ispravan račun, PDV obveznik koji je sačinio pogrešan račun (u konkretnom slučaju pogrešan račun je i evidentirao u poslovnim knjigama), treba da poseduje dokument PDV obveznika koji je naveden kao primalac računa u kojem je navedeno da PDV iskazan u pogrešnom računu nije korišćen kao prethodni porez (ulazni PDV), nezavisno od toga da li je pogrešan račun dostavljen primaocu ili je samo evidentiran u poslovnik knjigama PDV obveznika – izdavaoca računa.

    IZMENE PORESKIH ZAKONA I PODZAKONSKIH AKATA KOJE POČINJU SA PRIMENOM 01. JANUARA 2024. GODINE

    U toku oktobra meseca Narodna skupština Republike Srbije je usvojila set zakona o izmenama poreskih zakona.

    U nastavku možete pronađi sve izmene u kratkim crtama, dok tekst sa detaljnim prikazom izmena možete pročitati u našem Tax Alert-u.

    Zakon o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana

    Povećan je neoporezivi iznos zarade na 25.000,00 dinara (umesto dosadašnjeg iznosa od 21.712,00 dinara);

    Produženo je važenje člana 21v ZPDG do kraja 2024. godine, kojim je propisano pravo na povraćaj dela plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice;

    Produženo je važenje člana 21d ZPDG do kraja 2024. godine, kojim je propisano pravo na povraćaj 75% plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice.

    *** Izmene odredaba ZPDG-a počinju da se primenjuju od 01. januara 2024. godine.

    Zakon o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    Produženo je važenje člana 45 ZDOSO do kraja 2024. godine, kojim je propisano pravo na povraćaj dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na teret zaposlenog i na teret poslodavca, po osnovu zarade za novozaposleno lice;

    Produženo je važenje člana 45v ZDOSO do kraja 2024. godine, kojim je propisano pravo na povraćaj 75% plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na teret zaposlenog i na teret poslodavca, po osnovi zarade za novozaposleno lice.

    *** Izmene odredaba ZDOSO-a počinju da se primenjuju od 01. januara 2024. godine.

    Zakon o izmenama Zakona o porezima na imovinu

    Proširena je odredba člana 31 stav 1 tačka 2) ZPI, kojom je propisano poresko oslobođenje za porez na prenos apsolutnih prava i na slučaj kada strana država stiče nepokretnost za potrebe svog diplomatsko-konzularnog predstavništva, pod uslovom reciprociteta;

    Odloženo je prenošenje nadležnosti za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na nasleđe, poreza na poklon i poreza na prenos apsolutnih prava, sa Ministarstva finansija – Poreske uprave na jedinice lokalne samouprave, i to za godinu dana. Počev od 01. januara 2025. godine ove nadležnosti bi trebalo da pređu na jedinice lokalne samouprave.

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju

    Zbog obima i značaja izmena i dopuna Zakona o elektronskom fakturisanju, detalje ovih izmena i dopuna ćemo Vam predstaviti u odvojenom tekstu koji, takođe, možete pročitati na našem sajtu!

    Takođe, u toku oktobra meseca Vlada Republike Srbije je donela dve uredbe o izmenama uredbi od značaja za poreska pitanja.

    Tekst sa detaljnim prikazom izmena možete pročitati u Tax Alert-u.

    Uredba o izmenama Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti

    Propisano je umanjenje poreske osnovice za novoosnovane preduzetnike paušalce u godini registracije, i to za 50%;

    Produžena je primena ograničenja povećanja poreske osnovice preduzetnicima paušalcima od najviše 10% godišnje, i to do kraja 2025. godine.

    Uredba o izmeni Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja

    Produženo je pravo obveznika fiskalizacije koji se bave prodajom dobara i usluga na pijačnim tezgama i sličnim objektima da ne evidentiraju promet na malo i primenjene avanse za promet na malo preko elektronskih fiskalnih uređaja, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

    Detaljan tekst o svim izmenama možete pronaći u našem Tax Alert-u.

    Partnerstvo sa holandskom kompanijom Lentink De Jonge Accountants & Adviseurs

    S ponosom objavljujemo da je naše Društvo potpisalo ekskluzivni Ugovor o partnerstvu u poslovima revizije sa holadnskom kompanijom Lentink De Jonge Accountants & Adviseurs.

    Ova saradnja će spojiti naše stručnosti unutar Kreston Global mreže, fokusirajući se na usluge revizije. Partnerstvo podrazumeva podršku našeg društva u lokalnim i međunarodnim revizijskim zadacima holandske firme članice.

    Ključni aspekt ovog partnerstva uključuje međusobnu razmenu znanja i inovacija. Lentink De Jonge Accountants & Adviseurs će pružiti podršku KRESTON MDM-u u unapređenju tehnologija za analizu podataka.

    Spajanjem snaga, ne samo da proširujemo kapacitete holandske prakse revizije i stručnosti u tehnologiji u Srbiji, već i rušimo granice unutar Kreston Global zajednice. Ovo partnerstvo pokazuje neograničeni potencijal saradnje između članova širom granica.

    PUŠTEN JE U RAD PORTAL FRILENSERI

    Napokon je pušten u rad portal Frilenseri www.frilenseri.purs.gov.rs preko koga će frilenseri moći da prijave ostvarene prihode, plate porez i doprinose, kao i da se informišu o svojim pravima i obavezama.

    Na početku je moguće uraditi test kojim se utvrđuje da li ste frilenser, a zatim se može u kalkulatoru poreza izračunati koji je model oporezivanja bolji za vaš konkretan slučaj.

    Naravno, na kraju se vrši prijava poreza, a postoje dve opcije za prijavu:

    1. Preko portala eid.gov.rs se prijavljujete ukoliko imate kvalifikovani elektronski potpis i čitač kartice ili preko mobilne aplikacije (potpis u cloud-u)
    2. Druga opcija je da skinete aplikaciju Frilenseri sa pomenute stranice i da prijavite porez preko te aplikacije

    MINISTAR FINANSIJA DONEO NOVI I JEDINSTVENI PRAVILNIK O ELEKTRONSKOM FAKTURISANJU

    U Službenom glasniku Republike Srbije br. 47/2023 od 8.6.2023. godine objavljen je novi i jedinstveni Pravilnik o elektronskom fakturisanju , koji je doneo Ministar finansija.

    Novi Pravilnik o elektronskom fakturisanju stupa na snagu 1.7.2023. godine, a od toga datuma prestaju da važe pravilnici koji su uređivali materiju elektronskog fakturisanja, i to:

    • Pravilnik o načinu i postupku registrovanja za pristup sistemu elektronskih faktura, načinu pristupanja i korišćenja sistema elektronskih faktura i načinu korišćenja podataka koji su dostupni u sistemu elektronskih faktura („Službeni glasnik RS”, br. 69/21, 132/21 i 46/22);
    • Pravilnik o elementima elektronske fakture, formi i načinu dostave prateće i druge dokumentacije kroz sistem elektronskih faktura, načinu i postupku elektronskog evidentiranja obračuna poreza na dodatu vrednost u sistemu elektronskih faktura i načinu primene standarda elektronskog fakturisanja („Službeni glasnik RS”, br. 69/21, 132/21 i 46/22);
    • Pravilnik o načinu postupanja Centralnog informacionog posrednika („Službeni glasnik RS”, br. 69/21 i 132/21).

    Novi Pravilnik sadrži 38 članova koji su sistematizovani kroz 11 Glava, i to:

    1. Uvodna odredba;
    2. Način i postupak registrovanja za pristup SEF-u;
    3. Način pristupanja i korišćenja SEF-a;
    4. Način primene standarda elektronskog fakturisanja;
    5. Elementi elektronske fakture i prilozi elektronskoj fakturi;
    6. Način i postupak elektronskog evidentiranja obračuna PDV-a u SEF-u;
    7. Postupanje u slučaju nastupanja privremenog prekida u radu SEF-a;
    8. Korišćenje podataka iz SEF-a;
    9. Način postupanja Centralnog informacionog posrednika;
    10. Posebne odredbe;
    11. Prelazne i završne odredbe.

    Najvažnije promene u ovoj materiji koje su uvedene Pravilnikom o elektronskom fakturisanju tiču se načina izdavanja e-faktura u SEF-u i načina i postupka evidentiranja obračuna PDV-a u SEF-u.

    Odredbom člana 37 novog Pravilnika propisano je da, u periodu od 1.7.2023. godine zaključno sa 31.12.2023. godine u postupku provere pravilnosti elektronskog evidentiranja obračuna PDV-a, u smisli da li su podaci o obračunatom PDV-u iskazani u Zbirnoj evidenciji PDV-a ili Pojedinačnoj evidenciji PDV-a, nadležni organ ne uzima obzir pogrešno iskazane podatke, ako je tačan ukupan iznos evidentiranog PDV-a.

    VLADA USVOJILA PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA ZAKONA O POTVRĐIVANJU MULTILATERALNE KONVENCIJE (BEPS MLI)

    Vlada Republike Srbije je na sednici, održanoj dana 1.6.2023. godine, usvojila Predlog zakona o izmenama Zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primenu mera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti odnose na poreske ugovore.

    Predlog zakona će biti stavljen u skupštinsku proceduru radi usvajanja Predloga od strane Narodne skupštine Republike Srbije.

    Kada Narodna skupština usvoji Predlog zakona, zakon će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Međunarodni ugovori“.

    U skladu sa Predlogom zakona Multilateralna konvencija za primenu mera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti odnose na poreske ugovore (u daljem tekstu: Multilateralna konvencija) bi trebalo da počne da se primenjuje i u odnosu na ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje Srbija ima na snazi sa sledećim državama:

    Od pomenutih država sa kojima Srbija ima na snazi ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, na sajtu Ministarstva finansija već je objavljen Kombinovani tekst Multilateralne konvencije i Ugovora između Srbije i Bugarske. U Srbiji Multilateralna konvencija počinje sa punom primenom 1.7.2023. godine, dok u Bugarskoj puna primena počinje 1.1.2024. godine.

    Takođe, u bazi podataka OECD-a se može videti da Multilateralna konvencija počinje da se primenjuje i u odnosu na ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Rumunije. Puna primena Multilateralne konvencije u obe države počinje 1.1.2024. godine, tako da očekujemo da će Kombinovani tekst uskoro biti dostupan na sajtu Ministarstva finansija.

    U bazi podataka OECD-a se može videti i da Multilateralna konvencija počinje da se primenjuje i u odnosu na ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Vijetnama. U Srbiji Multilateralna konvencija počinje sa punom primenom 1.1.2024. godine, dok u Vijetnamu puna primena počinje 1.1.2025. godine, tako da očekujemo da će Kombinovani tekst uskoro biti dostupan na sajtu Ministarstva finansija.

    Iako su Predlogom zakona obuhvaćeni, na ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje Srbija ima na snazi sa Azerbejdžanom, Belorusijom, Iranom, Severnom Korejom, Libijom, Moldavijom, Crnom Gorom i Šri Lankom neće se primenjivati Multilateralna konvencija, imajući u vidu da ove države nisu potpisale ni ratifikovale Multilateralnu konvenciju.

    U odnosu na ostale ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja očekuje se da u narednom periodu budu objavljeni i Kombinovani tekstovi Multilateralne konvencije i ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i ostalih pomenutih država.

    Pored toga, Predlogom Zakona je predviđeno da Multilateralna konvencija počne da se primenjuje i u odnosu na ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Srbija zaključila i sa sledećim državama:

    Međutim, u odnosu na pomenute države, ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i:

    • Malezije – je prestao da važi i da se primenjuje dana 1.1.2019. godine (iz razloga jer je, od nadležnih organa Malezije, dobijeno obaveštenje o prestanku važenja Ugovora, odnosno o njihovom stavu da se Ugovor ne primenjuje u odnosima između Srbije i Malezije i da bi Srbija i Malezija trebalo da zaključe novi ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja). Do danas novi ugovor nije zaključen;
    • Gane – je potpisan 25.4.2000. godine, ali do danas nije stupio na snagu;
    • Gvineje – je potpisan 20.10.1996. godine, ali do danas nije stupio na snagu;
    • Palestine – je potpisan 27.4.2012. godine, ali do danas nije stupio na snagu;
    • Zimbabvea – je potpisan 19.10.1996. godine, ali do danas nije stupio na snagu.

    Usvajanjem Predloga zakona, Multilateralna konvencija bi trebalo da počne da se primenjuje u odnosu na sve bilateralne ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje Srbija ima na snazi, osim sa sledećim državama/jurisdikcijama:

    Iako se očekuje da u budućnosti Multilateralna konvencija počne da se primenjuje i u odnosu na ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i sa ovim državama, ovi ugovori su izrađeni pod jakim uticajem Multilateralne konvencije.

    Oporezivanja frilensera i nova poreska prijava PP OPO-K

    Ministar finansija je doneo Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o poreskoj prijavi o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika („Sl. glasnik RS“, br. 21/2023) koji je stupio na snagu 25. marta 2023. godine (u daljem tekstu: Pravilnik).

    Pravilnikom je uvedena nova poreska prijava na obrascu PP OPO-K – Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na prihode ostvarene kvartalno, od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika, koju će podnositi fizička lica tzv. freelanceri, odnosno fizička lica koja ostvare prihod od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i prihod od ugovorene naknade za izvršeni rad, u situaciji kada se porez utvrđuje po sistemu samooporezivanja (kada ostvare prihod od lica koja prilikom isplate nemaju obavezu da obračunaju poreze i doprinose u Srbiji).

    Naime, nova poreska prijava PP OPO-K je uvedena s obzirom na to da su u sistemu oporezivanja dohotka građana od 1. januara 2023. godine u primeni dva nova modela kvartalnog oporezivanja pomenuta dva prihoda.

    Fizička lica kao poreski obveznici, koji svoju poresku obavezu prijavljuju i plaćaju kvartalno (za prihod ostvaren u periodu od 3 meseca), po sistemu samooporezivanja, prijavu na obrascu PP OPO-K podnose za prihode koje su ostvarili počev od drugog kvartala (od 1. aprila 2023. godine do 30. juna 2023. godine). Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana istekla kvartala (za drugi kvartal prijava PP OPO-K se mora podneti najkasnije 31. jula, jer 30. jul pada u nedelju – neradan dan).

    Kada je reč o prihodu koji ostvare u prvom kvartalu (od 1. januara 2023. godine do 31. marta 2023. godine), poreski obveznici na raspolaganju imaju 2 opcije:

    • Prijavu mogu podneti na obrascu PP OPO-K, s tim da u tom slučaju rok za podnošenje prijave nije 30 dana od dana istekla prvog kvartala, već je rok 30 dana od narednog dana u odnosu na dan kada se steknu tehnički uslovi za podnošenje prijave na obrascu PP OPO-K;
    • Prijavu mogu podneti na obrascu PP OPO, a u tom slučaju rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana istekla prvog kvartala.

    Razlog za ovu situaciju je činjenica da je još uvek u fazi pripreme tehnička podrška za podnošenje prijave na obrascu PP OPO-K. Očekuje se da tehnička podrška bude operativna uskoro, a na sajtu Ministarstva finansija i Poreske uprave će biti okačeno obaveštenje kada tehnička podrška postane operativna.

    Tehnička podrška treba da olakša fizičkim licima podnošenje prijave na obrascu PP OPO-K, dok usluga tehničke podrške neće biti dostupna za podnošenje prijave na obrascu PP OPO.

    Očekuje se da uskoro bude objavljeno korisničko uputstvo, kao i objašnjenja u vezi sa podnošenjem i popunjavanjem prijava na obrascima PP OPO i PP OPO-K.

    Pošto trenutno radimo na unapređenju kalkulatora na našem web sajtu, privremeno kalkulaciju poreza i doprinosa možete obaviti na formularu na sledećem linku: https://krestonmdm.com/wp-content/uploads/2023/04/Kalkulator_frilenseri_-2023_Kreston_-MDM.xlsx

    Godišnji porez na dohodak građana na prihode ostvarene u 2022. godini

    Godišnji porez na dohodak građana na prihode ostvarene u 2022. godini obračunava se i plaća po sistemu samooporezivanja, umesto po rešenju poreskog organa kako je to bilo do sada.

    U praksi to znači da će Poreska uprava na osnovu raspoloživih podataka iz službenih evidencija o prihodima građana za 2022. godinu unapred popuniti poresku  prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2022. godinu i postaviti je kao radnu verziju prijave (status “u pripremi“) na portal ePorezi.

    Sva fizička lica  koja su u 2022. godini ostvarila dohodak viši od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji, koji za 2022. godinu iznosi 3.719.376,00 dinara, dužna su da najkasnije do 15.03.2023. godine na portalu ePorezi provere iskazane podatke u unapred popunjenoj poreskoj prijavi i da samostalno izvrše eventualne korekcije ukoliko se ne slažu sa podacima iskazanim u njihovoj unapred popunjenoj poreskoj prijavi, te da tako korigovanu prijavu na istom tom mestu podnesu prihvatanjem opcije „Potpiši i podnesi“.

    Najčešći primer dopunskog unosa podataka odnosi se na broj izdržavanih članova domaćinstva poreskog obveznika.

    Ukoliko poreski obveznik do 15. maja 2023. godine ne podnese poresku prijavu Poreska uprava će to učiniti umesto njega.

    Izmene Zakona o elektronskom fakturisanju i Zakona o fiskalizaciji

    U nastavku dajemo samo neke od izmena Zakona o elektronskom fakturisanju i Zakona o fiskalizaciji:

    Elektronsko fakturisanje (izmene stupaju na snagu 1.1.2023):

    • Uvedeno je da se eFaktura koja je odbijena može naknadno prihvatiti (za eFakture koje se evidentiraju u CRF ova odredba će se primenjivati od 1.6.2023. godine)
    • Ukinuta je obaveza izdavanja eFakture za promet dobara i usluga bez naknade
    • Precizirano je da se odredbe ovog zakona ne odnose na fizička lica koji nisu obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti
    • Usklađena je definicija pojma „subjekt javnog sektora”
    • Ukoliko postoji privremeni prekid u radu SEF-a, eFaktura se smatra dostavljenom u trenutku ponovnog uspostavljanja rada sistema elektronskih faktura
    • Pojašnjeno je koji subjekti imaju obavezu elektronskog evidentiranja PDV u SEF. Naime, izuzeta su lica koja se smatraju poreskim dužnicima (u smislu Zakona o PDV), ali koji nisu u PDV sistemu i nisu se registrovali kao dobrovoljni korisnici.

    Fiskalizacija (izmene stupile na snagu 20.12.2022):

    • Uvedeno je povezivanje SUF i SEF, tako što podaci sadržani u Sistemu za upravljanje fiskalizacijom (SUF) koji se odnose na fiskalne račune izdate pravnim licima, odnosno obveznicima poreza na prihode od samostalne delatnosti, prenose se u Sistem elektronskih faktura (SEF) – podzakonski akt biće donet u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona
    • Uveden je još jedan izuzetak od pravila koji se odnosi na obavezno korišćenje najmanje jednog elektronskog fiskalnog uređaja koji koristi sopstveni procesor fiskalnih računa u maloprodajnom objektu. Ovim su obuhvaćeni obveznici fiskalizacije koji povremeno vrše promet na malo sopstvenih korišćenih pokretnih materijalnih sredstava.
    • Definisano je da se promet dobara i usluga koji obveznik fiskalizacije izvrši pravnim licima, odnosno obveznicima poreza na prihode od samostalne delatnosti, izvan svog maloprodajnog objekta ne smatra se prometom na malo

    IZMENE I DOPUNE PROPISA

    U „Službenom glasniku RS“, broj 138 od 12.12.2022. godine objavljeni su sledeći zakoni:

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

    Zakon o izmenama i dopuni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu

    U nastavku dajemo samo neke od izmena:

    Izmene Zakona o PDV (izmene stupaju na snagu 1.1.2023):

    -Pravo na odbitak prethodnog poreza može da se ostvari na osnovu eFakture koja je prihvaćena (Zakon o elektronskom fakturisanju definiše šta se smatra prihvaćenom fakturom)

    -Pravo na odbitak prethodnog poreza, na osnovu eFakture, može da se ostvari najranije u poreskom periodu u kojem je nastala poreska obaveza

    -Ukoliko se između povezanih lica (povezana u smislu Zakona o PDV) vrši promet za naknadu manju od tržišne I gde sticalac nema pravo na odbitak prethodnog poreza, u tom slučaju se za osnovicu smatra tražišna vrednost prometovanih dobara/usluga

    -Definisan je pojam povezanih lica i pojam tržišne vrednosti

    Porez na dohodak građana i socijalni doprinosi (izmene stupaju na snagu 1.1.2023):

    -Povećan je neoporezivi iznos zarade sa 19.300 dinara na 21.712 dinara.

    -Smanjena je stopa doprinosa za PIO sa 11% na 10%

    -Produžen je rok, do kraja 2023. godine, za korišćenje starih poreskih olakšica iz člana 21v i 21d Zakona o porezu na dohodak građana i člana 45. i 45v Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

    -Uvedena su dva modela oporezivanja frilensera

    -Godišnji porez na dohodak građana se više neće plaćati po rešenju, nego samooporezivanjem. Poreska prijava za godišnji porez će se podnositi isključivo elektronskim putem. Ukoliko poreski obveznik ne podnese poresku prijavu u zakonskom roku, Poreska uprava će po službenoj dužnosti podneti poresku prijavu za tog poreskog obveznika.

    Pravilnik o kamatnim stopama za koje se smatra da su u skladu sa principom „van dohvata ruke“

    Ministar finansija je na osnovu člana 61. stav 3. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, doneo Pravilnik o kamatnim stopama za koje se smatra da su u skladu sa principom „van dohvata ruke“ za 2022. Godinu:

    Prema članu 2. ovog pravilnika:

    1) za banke i davaoce finansijskog lizinga:

    (1) 0,50% na kratkoročne kredite u RSD;

    (2) 2,86% na dugoročne kredite u RSD;

    (3) 2,75% na kredite u EUR i dinarske kredite indeksirane u EUR;

    (4) 3,91% na kredite u USD i dinarske kredite indeksirane u USD;

    (5) 2,61% na kredite u CHF i dinarske kredite indeksirane u CHF;

    (6) 3,96% na kredite u SEK i dinarske kredite indeksirane u SEK;

    (7) 1,88% na kredite u GBP i dinarske kredite indeksirane u GBP;

    (8) 2,31% na kredite u RUB i dinarske kredite indeksirane u RUB;

    2) za druga privredna društva:

    (1) 3,12% na kratkoročne kredite u RSD;

    (2) 3,39% na dugoročne kredite u RSD;

    (3) 2,25% na kratkoročne kredite u EUR i dinarske kredite indeksirane u EUR;

    (4) 2,73% na dugoročne kredite u EUR i dinarske kredite indeksirane u EUR;

    (5) 6,94% na kratkoročne kredite u CHF i dinarske kredite indeksirane u CHF;

    (6) 1,85% na kratkoročne kredite u USD i dinarske kredite indeksirane u USD;

    (7) 3,54% na dugoročne kredite u USD i dinarske kredite indeksirane u USD.

    Kamatne stope  primenjuju se i na zajmove.

    Izmena Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    Izmenama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje došlo je do sledećih izmena koje se primenjuju od 1.1.2023. godine:

    -povećan je neoporezivi iznos zarade sa 19.300 na 21.712 dinara na mesečnom nivou

    -smanjena je stopa doprinosa PIO na teret poslodavca  sa 11% na 10%

    Najniža osnovica doprinosa za 2023. godinu iznosi 35.025 dinara

    Najviša osnovica doprinosa za 2023. Iznosi 500.360 dinara

    Novo izdanje Smernica OECD

    U toku 2022. godine objavljeno je novo izdanje Smernica OECD-a za primenu pravila o transfernim cenama za multinacionalna preduzeća i poreske uprave.

    Novo izdanje sadrži sledeće izmene:

    • U poglavlju II koje se odnose na primenu metoda podele dobiti gde se objašnjava gde je tačno metod podele dobiti primenjiv
    • U poglavlju VI je dodat aneks koji se odnosi na nematerijalnu imovinu čiju je vrednost teško utvrditi
    • Dodato je novo poglavlje X koje se odnosi na finansijske transakcije

    MINIMALNA CENA RADA ZA 2023. GODINU

    Na osnovu člana 112. stav 2. Zakona o radu, Vlada Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada sa 201,22 na 230,00 dinara po satu.

    Minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za period januar–decembar 2023. godine iznosi 230,00 dinara („neto”), po radnom času.

    Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 105 od 14.09.2022. godine.

    PREGLED DRŽAVA KOJE POTVRDE O REZIDENTNOSTI SVOJIH REZIDENATA IZDAJU U ELEKTRONSKOJ FORMI OBJAVLJEN U BILTENIMA CVPO

    Potvrde o rezidentnosti u elektronskom formatu izdaju sledeće države:

    1. Malta

    Poreska uprava Malte počela je sa izdavanjem elektronskih potvrda o rezidentnosti 04.11.2020. godine i iste se izdaju na zahtev poreskog obveznika. U određenim okolnostima se navedena potvrda još uvek izdaje i u papirnom formatu koji je prethodno potpisan i overen od strane poreskih organa ove zemlje.

    2. Hrvatska

    Poreska uprava Hrvatske izdaje elektronske potvrde o rezidentnosti i to na dan, za određeni period, o rezidentnosti i nerezidentnosti. Svaka od navedenih potvrda sadrži i QR kod, elektronski potpis i broj pod koj im je izdata potvrda.

    Potvrda o rezidentnosti – Republika Hrvatska

    3. Slovenija

    Poreska uprava Slovenije izdaje elektronske potvrde o rezidentnosti koje sadrže elektronki potpis i barkod. U slučaju kada se potvrda izdaje elektronski, original ostaje u poreskoj upravi, a poreskom obvezniku se šalje fizički prepis, što je štampana verzija originala. Navedeni fizički prepis ima istu dokaznu vrednost kao original u elektronskom obliku. Ukoliko obveznik želi da primi potvrdu u fizičkom obliku, to navodi u zahtevu za izdavanje potvrde. U tom slučaju se potvrda potpisuj e, stavlja pečat i šalje se poreskom obvezniku.

    Dakle, Republika Slovenija navedene potvrde izdaje i elektronski i u papirnoj formi.

    4. Gruzija

    Poreska uprava Gruzije izdaje elektronske potvde o rezidentnosti na zahtev poreskog obveznika. Ovako izdate potvrde sadrže identifikacioni broj, barkod, ime i prezime poreskog obveznika i adresu.

    5. Španija

    Dokaz o rezidentnosti (potvrda, sertifikat) izde se online od strane Španske poreske agencije i generišu se bez pečata ili potpisa. Svaka potvrda ima određeni verifikacioni sigurnosni kod (CSV) koji garantuje njegovu autentičnost i tačan sadržaj.

    6. Velika Britanija

    Potvrda o rezidentnosti izdata elektronskim putem sadrži sledeće podatke: PIB, naziv poreskog obveznika, adresu, QR kod, elektronski potpis i pečat. Potvrde o rezidentnosti se mogu izdati i u PDF formatu, kako bi se one mogle popuniti u onoliko primeraka koliko je potrebno, a svaka od njih će od strane Poreske uprave biti tretirana kao original.

    7. Letonija

    Potvrda o rezidentnosti ove zemlje od 08.12.2020. godine izdaje se elektronskim putem. Ista se izdaje bez pečata ili potpisa, sa jedinstvenim QR kodom, kao i verifikacionim kodom, što sve zajedno garantuje njegovu verodostojnost. Naravno ovo pod uslovom da poreski rezidenti zatraže potvrdu preko SRS sistema za elektronsko prijavljivanje (EDS) putem koga se potvrđuje da elektronski izdate potvrde imaju istu zakonsku vrednost kao štampane potvrde sa pečatom i potpisom.

    U slučajevima kada poreski rezident nije korisnik sistema za elektronsko prijavljivanje, SRS izdaje štampanu Potvrdu sa potpisom i pečatom.

    8. Katar

    Država Katar izdaje potvrde o rezidentnosti na engleskom jeziku i iste sadrže broj potvrde, bar kod, kao i digitalni potpis i pečat.

    9. Ruska Federacija

    Ruska Federacija izdaje potvrde na ruskom i na engleskom jeziku i sadrže broj, datum izdavanja, verifikacioni kod i potpis ovlašćenog lica.

    10. Estonija

    Republika Estonija izdaje potvrde o rezidentnosti na engleskom jeziku i iste sadrže broj potvrde, datum izdavanja potvrde, kao i digitalni potpis.

    11. Belgija

    Kraljevina Belgija od 23.02.2022. godine ove potvrde izdaje elektronskim putem. Sada je elektronsko izdavanje potvrda o rezidentnosti u pomenutoj državi moguće samo za fizička lica. Ovaj elektronski sertifikat se generiše bez potpisa ali se izdaje sa elektrnskim pečatom i QR kodom.Takođe, tokom 2022. godine Kraljevina Belgija će početi i izdavanje elektronske potvrde o rezidentnosti za pravna lica o čemu ćete biti blagovremeno obavešteni.

    12. Singapur

    Republika Singapur pored papirne verzije izdaje elektronskim putem potvrde o rezidentnosti (na engleskom jeziku) za fizička lica i privredne subjekte, i iste sadrže bar kod, datum izdavanja potvrde kao i digitalni potpis.

    13. Mađarska

    Počevši od 21.02.2019. godine Nacionalna uprava za poreze i carine Mađarske izdaje potvrdu o rezidentnosti u elektronskom obliku. Potvrde sadrže kvalifikovane elektronske potpise i vremenski pečat.

    Izuzetak od izdavanja u elektronskoj formi: Ukoliko Nacionalna uprava za poreze i carine Mađarske izda potvrdu o rezidentnosti na obrascu koji je izdat od strane inostranog poreskog organa. To je moguće ako:

    • podnosilac zahteva priloži profesionalni prevod inostranog obrasca na mađarski ili
    • ako je inostrani obrazac na engleskom ili
    • dvojezični ili višejezični obrazac takođe sadrži tekst na engleskom u potpunosti.

    Usled činjenice da tražena potvrda na obrascu inostranog organa mora da sadrži potpis kako poreskog obveznika tako i službenika Nacionalne uprave za poreze i carine. Stoga se zahtev za potvrdu o rezidentnosti koja se izdaje na obrascu koji je regulisan od strane inostranog organa može podneti na papiru i potvrde se mogu izdati samo na papiru od strane Nacionalne uprave za poreze i carine. Ove potvrde će i svim slučajevima biti autentifikovane od strane Uprave kao organa koji iste izdaje.

    Nacionalna uprava za poreze i carine ograničava samo podnošenje zahteva za potvrdu o rezidentnosti. Pomenuto podrazumeva da u skladu sa mađarskom regulativom, poreski obveznici koji su se obavezali na komunikaciju elektronskim putem – mogu podneti zahtev za potvrdu o rezidentnosti (osim u slučajevima kada se potvrda o rezidentnosti mora izdati na obrascu inostranog organa) samo elektronski.

    Međutim, svaki poreski obveznik može da se odluči da im se potvrda izda u Nacionalnoj upravi za poreze i carine ili u elektronskoj formi.

    14. Republika Irska

    Počevši od juna 2018. godine, u Republici Irskoj je u primeni novi elektronski način izdavanja potvrda o rezidentnosti za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenih između Republike Irske i drugih država, uključujući i Republiku Srbiju. Navedeno znači da se potvrde o rezidentnosti dobijaju isključivo preko zaštićene online platforme. Obrazac, pored ostalog, sadrži i digitalni potpis nadležnog poreskog inspektora, pod koj im se podrazumeva ime i prezime, onako kako je otkucano na potvrdi.

    15. Češka

    Nadležni organi Republike Češke izdaju potvrdu o rezidentnosti, i u papirnoj i u elektronskoj formi, a za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Potvrda izdata u elektrnoskoj verziji ne sadrži svojeručni potpis ovlašćenog lica, kao ni pečat nadležnih organa. S tim u vezi, iako je ovako izdata potvrda validna, nadležni organ države izvora prihoda može, ukoliko smatra da je to potrebno, zatražiti da se potvrda izdata u elektronskom formatu dodatno overi potpisom ovlašćenog lica, kao i pečatom nadležnog organa.

    16. Italija

    Republika Italija takođe idaje potvrde o rezidentnosti i u elektronskom formi. Naime, zbog standardizacije procesa zahteva i izdavanja potvrda o rezidentnosti za potrebe primene UIDO zaključenih između Republike Italije i drugih država, uključujući i našu zemlju, znači da poreski obveznik (i fizička i pravna lica) zahteva od nadležnog organa Republike Italije da potvrdu o rezidentnosti dostavi nadležnom organu zemlje, u kojoj je ostvario prihod u određenoj kalendarskoj godini. Potvrda o rezidentnosti se može izdati na dva načina: 1) u papirnom ili 2) elektrnoskom formatu sa elektrnskim potpisom poreskoj službenika koji je potvrdu izdao, a potom se ista dostavlja putem preporučene pošte poreskom obvezniku.

    U slučaju kada se potvrda o rezidentnosti izdaje u elektronskoj formi, poreski obveznik mora dostaviti potvrdu o rezidentnosti nadležnom organu druge zemlje isključivo i digitalnom obliku (datoteka u formatu pdf.P7m), zbog nemogućnosti verifikacije digitalnog potpisa u papirnoj formi potvrde.

    Izvori:

    Bilten broj 2, April-Jun 2021.

    Bilten broj 1, Januar-Mart 2022.

    Bilten broj 2, April-Jun 2022.

    OMOGUĆENA AUTOMATSKA REGISTRACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA U SEF

    Na internet stranici Ministarstva finansija objavljene su izmene SEF i Ažurirano interno tehničko uputstvo.

    Izmenama koje su deo hitne ispravke 2.8 rešenja SEF omogućeno je sledeće:

    • Automatska registracija privrednih društava u SEF 
    • Filtriranje po datumu kod pretrage pojedinačnih i zbirnih evidencija PDV – omogućeno filtriranje po datumima na API pozive za pretragu Pojedinačne i Zbirne evidencije PDV (strane 70, 77 i 152 Internog tehničkog uputstva)
    • Kreiranje dokumenta u stranoj valuti – na strani 208 Internog tehničkog uputstva. Na portalu eFaktura postavljen XML primer fakture sa prometom u stranoj valuti.

    PROMENJEN NAČIN IZDAVANJA RAČUNA KADA SE NAPLATA VRŠI U IME I ZA RAČUN PRUŽAOCA USLUGA

    JKP Infostan tehnologije je svojim korisnicima poslalo obaveštenje o novom načinu izdavanja računa u vezi sa iskazivanjem PDV.

    Infostan više neće iskazivati PDV u svojim računima, a pružaoci usluga će izdavati pojedinačne e-račune u kojima će biti iskazan PDV

    U obaveštenju se navodi sledeće:

    „JKP Infostan tehnologije je u skladu sa članom 24.  Zakona o elektronskom fakturisanju („Sl. glasnik RS“ broj 44/2021 i 129/2021) redizajniralo račun objedinjene naplate. Novi izgled računa biće Vam dostavljen od obaveze za mesec maj 2022. godine.

    JKP Infostan tehnologije će izdati e-račun na osnovu člana 17. stav 4. tačka 2. Zakona o PDV-u („SL. glasnik RS“ broj 84/2004,… i 153/2020) u bruto iznosu koji naplaćuje u ime i za račun pružaoca usluga.

    Uz saglasnost Ministarstva finansija RS, pravna lica da bi ostvarila pravo na odbitak prethodnog poreza preko SEF-a dobijaće pojedinačne e-račune od strane pružaoca usluge sa iskazanim stavkama i obračunatim porezom. Na tim računima ukupan iznos za uplatu biće iskazan 0,00 RSD uz napomenu da se naplata vrši preko sistema objedinjene naplate.

    Ukoliko niste dobili e-račun od strane pružaoca usluge preko SEF-a potrebno je da nas kontaktirate putem elektronske pošte na [email protected] kako bi ažurirali podatke i dostavili račun.“

    Obaveštenje PU o obračunu amortizacije stalnih sredstava

    Poreska uprava je 27.6.2022. godine objavila Obaveštenje o obračunu amortizacije stalnih sredstava, koje sadrži i primer obračuna i iskazivanja podataka u OA Obrascu.

    Obračun amortizacije stalnih sredstava na način propisan članom 10. Zakona o porezu na dobit pravnih lica primenjuje se u skladu sa članom 14. Zakona o izmenama i dopunama zakona o porezu na dobit pravnih lica na stalna sredstva stečena zaključno sa 31.12.2018. godine, odnosno zaključno sa poslednjim danom poreskog perioda koji počinje u 2018. godini, a za stalna sredstva razvrstana u grupe II-V najkasnije na obračun amortizacije tih sredstava zaključno sa 31.12.2028. godine, odnosno poslednjim danom poreskog perioda koji počinje u 2028. godini.

    Ukoliko je, primenom navedenog pravila, krajnji saldo utvrđen u iznosu manjem od iznosa koji se dobija primenom stope:

    od 10% za II grupu,

    stope od 15% za III grupu,

    stope od 20% za IV grupu, i

    stope od 30% za V grupu,

    na saldo utvrđen na dan 31.12.2018. godine, odnosno na poslednji dan poreskog perioda koji počinje u 2018. godini, kao rashod amortizacije priznaje se celokupan saldo grupe, zbog čega je iznos u koloni 7 obrasca OA jednak neotpisanoj vrednosti iz kolone 5, dok se u kolonu 8 upisuje vrednost nula. Početni saldo na početku naredne godine jednak je neotpisanoj vrednosti na kraju prethodne godine.

    PROSEČNA ZARADA PO ZAPOSLENOM ZA MART 2022

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za mart 2022. godine iznosila je 102.781 dinar, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 74. 664 dinara.

    Rast bruto i neto zarada u periodu januar–mart 2022. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 13,4% nominalno, odnosno 4,3% realno.

    U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart 2022. godine nominalno je veća za 14,3%, a realno za 4,8%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 14,4%, odnosno za 4,9% realno.

    Medijalna neto zarada za mart 2022. godine iznosila je 55 146 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

    IZVOR: Republički zavod za statistiku

    Kartica, ček i instant plaćanje se smatra gotovinom samo za pekare i ugostitelje (fiskalizacija)

    Krajem aprila izmenjeni su propisi na taj način da se gotovinom se za potrebe fiskalizacije smatra gotov novac, kartica, ček i instant plaćanje.

    Međutim, 12.05.2022 Ministar finansija je ponovo izmenio taj deo u pravilniku, a Službeni Glasnik objavio istog dana, tako da je stupilo na snagu 13.5.2022. Prema novoj izmeni ta stara izmena važi samo za one koji promet usluge predaje hrane i pića za konzumaciju na licu mesta u smislu propisa kojim se uređuje porez na dodatu vrednost i promet hrane i pića koji se vrši u objektu pekare (ugostitelji i pekari).

    Za sve ostale obveznike fiskalizacije gotovinom se ne smatra instant plaćanje, platna kartica i ček, tako da za njih postoje sledeći načina plaćanja:

    1) GOTOVINA – ako se plaćanje vrši gotovim novcem (novčanicama i kovanim novcem)

    2) INSTANT PLAĆANJE instant transferom odobrenja na prodajnom mestu

    3) PLATNA KARTICA – ako se plaćanje vrši platnom karticom

    4) ČEK – ako se plaćanje vrši čekom

    5) PRENOS NA RAČUN – ako se plaćanje vrši nalogom za uplatu ili nalogom za prenos

    6) VAUČER – ako se plaćanje vrši vaučerom, novčanim bonovima, internim karticama ili sličnim sredstvom plaćanja

    7) DRUGO BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE – ako se plaćanje vrši bezgotovinski drugim sredstvom plaćanja koje se smatra dozvoljenim u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom.

    Obaveštenje za obveznike godišnjeg poreza na dohodak građana

    Na našoj aplikaciji postavljen je novi kalkulator Godišnjeg poreza na dohodak građana u skladu sa novim propisima.

    Rok za podnošenje Poreske prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana – obrazac PPDG-2R, za 2021. godinu, ističe 16.5.2022. godine.

    Bliže informacije o godišnjem porezu na dohodak građana i načinu popunjavanja poreske prijave PPDG-2R mogu se naći u Objašnjenju Ministarstva finansija u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2021. godinu  i  Poreskom informatoru – Godišnji porez na dohodak građana

    Našu aplikaciju možete preuzeti na sledećim linkovima:

    Google Play

    App Store

    IZMENJEN JE PRAVILNIK O FISKALNIM RAČUNIMA

    Izmene Pravilnika o fisklanim računima su stupile na snagu danom objavljivanja u Sl. glasniku RS, broj 50/22 od 28. aprila 2022. godine.

    Prema izmenjenom članu 6. stav 1. tačka 1) Pravilnika, obveznik fiskalizacije, preko elektronskog fiskalnog uređaja, u okviru podatka o načinu plaćanja na fiskalnom računu, zavisno od sredstva plaćanja kojim kupac plaća isporučena dobra, odnosno pružene usluge, navodi GOTOVINA ukoliko se plaćanje vrši:

    • gotovim novcem (novčanicama i kovanim novcem),

    • instant transferom odobrenja na prodajnom mestu,

    • platnom karticom i

    • čekom.

    Dakle, obveznik fiskalizacije preko elektronskog fiskalnog uređaja, u okviru podatka o načinu plaćanja, na fiskalnom računu navodi jedan od sledećih podataka, zavisno od sredstva plaćanja:

    • gotovina – ako se plaćanje vrši gotovim novcem, instant transferom odobrenja na prodajnom mestu, platnom karticom i čekom

    • prenos na račun – ako se plaćanje vrši nalogom za uplatu ili nalogom za prenos

    • vaučer – ako se plaćanje vrši vaučerom, novčanim bonovima, internim karticama ili sličnim sredstvom plaćanja

    • drugo bezgotovinsko plaćanje – ako se plaćanje vrši bezgotovinski drugim sredstvom plaćanja koje se smatra dozvoljenim u Republici Srbiji.

    U slučaju da kupac plaća koristeći više od jednog načina plaćanja, obveznik fiskalizacije, preko elektronskog fiskalnog uređaja, u okviru podatka o načinu plaćanja, na fiskalnom računu može navesti i više podataka, pri čemu je u obavezi da iskaže i plaćene iznose podeljene po pojedinačnim načinima plaćanja.

    Takođe, izmenjena je i Uredba o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja, čime je prodavcima na pijačnim tezgama i sličnim objektima produžen prelazni period tokom kojeg nemaju obavezu evidentiranja prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja do kraja 2022. godine. 

    E-FAKTURA – DATUMI I OSNOVNI POJMOVI

    DATUMI

    JAVNI SEKTOR:
    1.5.2022.Izdavanje elektronskih faktura drugim subjektima javnog sektora
     
    Prijem i čuvanje elektronskih faktura
     
    Elektronsko evidentiranje obračuna PDV u sistemu elektronskih faktura
    1.7.2022.Izdavanje elektronskih faktura subjektima privatnog sektora
    PRIVATNI SEKTOR:
    1.5.2022.Izdavanje elektronskih faktura subjektima javnog sektora
    1.7.2022.Prijem i čuvanje elektronskih faktura
    1.1.2023.Izdavanje elektronskih faktura subjektima privatnog sektora i izvršenje ostalih obaveza

    SEF

    Sistem elektronskih faktura (SEF) je sistem preko koga se vrši slanje, prijem, evidentiranje, obrada i čuvanje e- faktura. U SEF-u se vrši i evidentiranje obračuna PDV.

    LISTA KORISNIKA

    Postojaće javno dostupna Lista korisnika sistema elektronskih faktura. Ovakva lista sadržaće poreske identifikacione brojeve subjekata javnog sektora, subjekata privatnog sektora i dobrovoljnih korisnika sistema.

    KADA SE NE IZDAJE E-FAKTURA

    * Promet na malo i primljeni avans za promet na malo

    * Ugovorna obavezu usmerena prema korisnicima sredstava iz međunarodnih okvirnih sporazuma

    * Nabavka i remont naoružanja i vojne opreme, nabavka bezbednosno osetljive opreme, kao i sa njima povezane nabavkame dobara i usluga

    * Licima iz inostranstva

    OTPREMNICA

    E-faktura nije otpremnica, tako da je neophodno otpremnicu dostaviti posebno.

    KADA JE E-FAKTURA DOSTAVLJENA

    E-faktura se smatra dostavljenom u trenutku njenog izdavanja.

    ODBIJANJE E FAKTURE

    JAVNI SEKTORPRIVATNI SEKTOR
    Ukoliko subjekt javnog sektora ne prihvati ili ne odbije elektronsku fakturu u roku od 15 dana, ista se smatra prihvaćenom.
    Ukoliko subjekt privatnog sektora ne prihvati ili ne odbije elektronsku fakturu u roku od 15 dana biće ponovo obavešten da je elektronska faktura izdata, a ako je ne prihvati u dodatnom roku od 5 dana smatraće se da je faktura odbijena.

    Poreske olakšice za zarade lica angažovanih na poslovima istraživanja i razvoja

    Objavljen je Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na poresko oslobođenje po osnovu zarade zaposlenih na istraživanju i razvoju koji je stupio na snagu 16.04.2022. godine, prema članu članu 21i Zakona o porezu na dohodak građana. Prema tom članu, koji se primenjuje od 1.3.2022. godine poslodavac – pravno lice, koji u okviru svoje delatnosti u Srbiji obavlja istraživanje i razvoj, oslobađa se obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na poslovima istraživanja i razvoja u odnosu na puno radno vreme.

    Pravo na poresko oslobođenje ostvaruje se isključivo po osnovu projekata istraživanja i razvoja koji se obavljaju na teritoriji Srbije (najmanje 90% svih zaposlenih na istraživanju i razvoju, svoje aktivnosti na sprovođenju projekta obavljaju na teritoriji Srbije). Izuzetno projekat će se smatrati obavljenim na teritoriji Srbije i ukoliko se neki njegovi delovi obavljaju van teritorije Srbije, pod uslovom da je izmeštanje aktivnosti uzrokovano posebnim fizičkim, geografskim, odnosno prirodnim faktorima koje nije moguće obezbediti na teritoriji Srbije.

    ARHIV GRADA BEOGRADA  DO DALJEG NE PRIMA NOVU DOKUMENTACIJU

    Usled izuzetno velikog broja do sada primljenih zahteva za izdavanje saglasnosti na Listu kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja, kao i približavanje zakonskog roka za dostavaljnje prepisa arhivske knjige, a iz nepostojanja adekvatnih tehničkih i kadrovskih kapaciteta, Istorijski arhiv Beograda nije u mogućnosti da do daljeg prima novu dokumentaciju, na do sada jedini primenjeni način – isključivo pisanim putem.

    U cilju adekvatnog rešavanja ovog problema, u ovom trenutku se, u saradnji sa eUpravom radi na uspostavljanju adekvatnog e-servisa kojim će se dokumentacija primati i u elektronskom obliku.
     

    Dok svi stvaraoci i imaoci ne budu u prilici da dostave pomenutu dokumentaciju vezanu za Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti, Arhiv Beograda, po ovom pitanju, neće sprovoditi kaznene mere navedene Zakonom.

    Do sada primljeni zahtevi kontinuirano se obrađuju, u skladu sa pomenutim mogućnostima, i uručuju.

    Objašnjenje u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2021.

    Na sajtu Ministarstva finansija objavljeno je Objašnjenje u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2021. godinu.

    Obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana za 2021. godinu podnosi poresku prijavu na obrascu PPDG-2R nadležnom poreskom organu do 16. maja 2022. godine.

    Tekst Objašnjenja možete pogledati ovde.

    NOVA DEMO VERZIJA SISTEMA ELEKTRONSKIH FAKTURA

    Nova demo verzija Sistema elektronskih faktura dostupna na adresi: demoefaktura.mfin.gov.rs

    Pozvani su svi subjekti privatnog sektora da se registruju na novoj demo verziji Sistema elektronskih faktura.
    Produkciona verzija Sistema elektronskih faktura dostupna je na adresi: efaktura.mfin.gov.rs

    Od trenutka registracije primenjuju sva prava i obaveze propisane Zakonom o elektronskom fakturisanju („Sl. glasnik RS”, br. 44/21 i 129/21). Pored ostalog, to podrazumeva da sve poslate i primljene elektronske fakture imaju svojstvo verodostojnih isprava.

    Važne napomene:
    Generisani API ključ se isključivo odnosi na okruženje na kom je i generisan.

    Sve dodatne informacije koje se odnose na:

    – Ažurirano interno tehničko uputstvo

    – Ažuriranu specifikacija prilagođene primene standarda EN 16931-1

    – Ažurirane primere XML datoteka po UBL1 standardu

    Mogu se preuzeti na odeljku Instrukcije / Uputstva i Specifikacije portala www.efaktura.gov.rs

    NOVI OBRAZAC PPDG-2R

    U Službenom glasniku RS br. 33 od 11.3.2022. godine objavljen je Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na dohodak građana koji se plaća po rešenju, koji je stupio na snagu 19.3.2022. godine. 

    Uveden je izmenjeni obrazac PPDG-2R i nov način popunjavanja obrasca, usled izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak građana iz 2021. godine u koji propisuju umanjenje godišnjeg dohotka za lica koja imaju manje do 40 godina starosti.

    Novi obrazac PPDG-2R možete preuzeti OVDE.

    GODIŠNJI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA ZA 2021.

    Fizička lica koja su ostvarila dohodak u 2021. godini preko 3.268.224 dinara imaju obavezu da
    podnesu poresku prijavu za godišnji porez na dohodak građana i plate porez.

    Detaljnije: Tax Alert 26.02.2022.

    PREGLED NEOPOREZIVIH IZNOSA NAKNADA TROŠKOVA I DRUGIH PRIMANJA

    Na osnovu člana 12a Zakona o porezu na dohodak građana, Vlada Republike Srbije objavljuje usklađene dinarske neoporezive iznose poreza na dohodak građana.

    Novi usklađeni iznosi primenjuju se na sve isplate koje se vrše od 1. februara 2022. do 31. januara 2023, nezavisno od toga za koji mesec se vrši isplata.

    Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi poreza na dohodak objavljeni su u „Službenom glasniku RS“, broj 10 od 28.01.2022. godine. Detaljnije u našem Tax Alert.

    OBAVEŠTENJE AGENCIJE ZA PRIVREDNE REGISTRE OD 31. JANUARA 2022. godine

    Pušten u rad novi Poseban informacioni sistem Agencije za prijem, obradu i javno objavljivanje finansijskih izveštaja

    Obaveštavaju se svi zainteresovani da je danas, 31. januara 2022. godine, pušten u produkciju novi Poseban informacioni sistem Agencije za prijem, obradu i javno objavljivanje finansijskih izveštaja, odnosno dokumentacije (PIS FI Agencije).

    Izgradnjom tog sistema, Agencija je usvojila nov način finansijskog izveštavanja koji se, u skladu sa novim Zakonom o računovodstvu, primenjuje počev od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na 31.12.2021. godine i kasnije, kao i pojedine zahteve korisnika za unapređenjem određenih funkcionalnosti prethodnog sistema koje bi obveznicima, kao i knjigovođama, olakšalo postupak dostavljanja finansijskih izveštaja, odnosno dokumentacije.

    Link za pristup aplikaciji za dostavljanje finansijskih izveštaja:

    https://reid.apr.gov.rs/IDF/?wa=wsignin1.0&wtrealm=https%3a%2f%2ffin.apr.gov.rs%2fFiEksterna%2f&wctx=rm%3d0%26id%3dpassive%26ru%3d%252fFiEksterna%252f&wct=2022-01-31T19%3a18%3a46Z

    PROSEČNA ZARADA PO ZAPOSLENOM ZA NOVEMBAR 2021.

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za novembar 2021. godine iznosila je 95.312 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 69.136 dinara.

    Rast bruto zarada u periodu januar–novembar 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 9,1% nominalno, odnosno 5,2% realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 9,3% nominalno i za 5,4% realno.

    U poredjenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za novembar 2021. godine nominalno je veća za 13,2%, a realno za 5,3%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,5%, odnosno za 5,6% realno.

    Medijalna neto zarada za novembar 2021. godine iznosila je 51.782 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa. 

    IZVOR: Republički zavod za statistiku

    NOVA UREDBA O JEDINSTVENOJ PRIJAVI NA CROSO

    Vlada Republike Srbije donela je novu Uredbu o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja.

    Uredba je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 132/2021 i stupa na snagu 7. januara 2022. godine.

    Sastavni deo Uredbe su novi Jedinstveni kodeks šifara, novi obrasci M i M-A  i Spisak dokaza na osnovu kojih se utvrđuje svojstvo osiguranika, odnosno osiguranog lica, promene u osiguranju i prestanak svojstva osiguranika.

    Link: Uredba

    NAJNIŽA I NAJVIŠA OSNOVICA ZA OBRAČUN I PLAĆANJE DOPRINOSA

    Najniža i najviša osnovica doprinosa se određuju jednom godišnje na osnovu prosečne mesečne zarade isplaćene u periodu od oktobra prethodne godine do septembra tekuće godine.

    Iznosi najniže i najviše osnovice doprinosa za 2022. godinu računaju se na osnovu objavljenog podatka o prosečnoj zaradi u Srbiji isplaćenoj za period oktobra 2020. do septembra 2021. godine, koja je iznosila 88.228 din. („Službeni glasnik RS“, broj 112/2021 od 26.11.2020. godine).

    Iznosi najniže i najviše osnovice doprinosa za 2022. godinu objavljeni su u „Službenom glasniku RS“, broj 127/2021 od 24.12.2021. godine.

    Najniža mesečna osnovica za plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2022. iznosi 30.880 din. Najnižu mesečnu osnovicu doprinosa, u skladu sa članom 37. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene, odnosno ostvarene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u tekućoj godini, za koji period su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

    Najviša mesečna osnovica za plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2022. iznosi 441.140 din.  Najvišu mesečnu osnovicu doprinosa, u skladu sa članom 42. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, čini petostruki iznos prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene, odnosno ostvarene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u tekućoj godini, za koji period su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

    Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2022. iznosi 5.293.680 din. Prema članu 43. stav 1. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje najvišu godišnju osnovicu doprinosa čini zbir iznosa 12 mesečnih najviših osnovica.

    Period primene novih osnovica doprinosa je od 1.1.2022. do 31.12.2022.godine.

    IZMENE I DOPUNE PRAVILNIKA O PDV U VEZI SA IZDAVANJEM RAČUNA

    U „Službenom glasniku RS“, broj 127 od 24.12.2021. godine objavljen je Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodatu vrednost.

    Izmene i dopune Pravilnika izvršene su zbog usaglašavanja sa propisima iz oblasti fiskalizacije i elektronskog fakturisanja koje se tiču izdavanja računa.

    Izmene i dopune Pravilnika stupaju na snagu 25.12.2021. godine.

    Najvažnije izmene i dopune tiču se sledećeg:

    – Novi obavezan elemenat avansnog računa je datum prijema avansa

    – Fiskalni račun koji sadrži podatak o PIBu primaoca fiskalnog računa smatra se računom izdatim u skladu sa ZPDV i može da služi kao osnov za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza

    – Elektronski račun koji se izdaje kroz sistem elektronskih faktura smatra se računom u smislu ZPDV, iako ne sadrži podatak o mestu izdavanja

    Računom koji se izdaje inostranom putniku za potrebe povraćaja PDV za promet dobara koja otprema u inostranstvo u ličnom prtljagu koji nosi sa sobom za nekomercijalne svrhe, smatra se i fiskalni račun izdat u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji

    – Za refakciju PDV diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama izdaje se fiskalni račun na kom je iskazan PIB nosioca prava

    Detaljna objašnjenja izmena i dopuna Pravilnika o PDV:

    Link: Tax Alert

    TROŠKOVI PO OSNOVU NAKNADA ZARADA SE NE PRIZNAJU U DVOSTRUKO UVEĆANOM IZNOSU KAO TROŠKOVI ZARADA ZAPOSLENIH KOJI SU ANGAŽOVANI NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

    (Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-1157/2021-04 od 1.12.2021. god.)

    Saglasno sa odredbom člana 22g stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Službeni glasnik RS“, br. 25/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14, 91/15 – autentično tumačenje, 112/15, 113/17, 95/18, 86/19, 153/20 i 118/21 – u daljem tekstu: Zakon), kao rashod u poreskom bilansu obveznika mogu se priznati, u dvostruko uvećanom iznosu, troškovi koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem koje obveznik obavlja u Republici.

    U smislu stava 1. ovog člana, istraživanjem se smatra originalno ili planirano istraživanje preduzeto u cilju sticanja novog naučnog ili tehničkog znanja i razumevanja, a razvojem primena rezultata istraživanja ili primena drugog naučnog dostignuća ili dizajna proizvodnje novih značajno poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sistema ili usluga pre pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili korišćenju (član 22g stav 2. Zakona).

    Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja prava na priznavanje troškova koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem u poreskom bilansu u dvostruko uvećanom iznosu („Službeni glasnik RS“, br. 50/19 – u daljem tekstu: Pravilnik), bliže se uređuje šta se smatra troškovima koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem koje obveznik obavlja u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Republika), kao i uslovi i način ostvarivanja prava na njihovo priznavanje kao rashoda u poreskom bilansu u dvostruko uvećanom iznosu, u skladu sa odredbama člana 22g stav 1. Zakona.

    Prema članu 2. stav 1. tačka 1) Pravilnika, troškovima koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem iz člana 1. ovog pravilnika (u daljem tekstu: troškovi istraživanja i razvoja), smatraju se naročito troškovi zarada zaposlenih koji su angažovani na poslovima istraživanja i razvoja.

    U skladu sa članom 2. stav 2. Pravilnika, troškovi iz stava 1. tačka 1) ovog člana obuhvataju:

    1) aktivnosti sprovođenja projekta koje podrazumevaju aktivnosti zaposlenih koji su neposredno uključeni u identifikovanje i rešavanje odgovarajućih tehničkih problema povezanih sa konkretnim projektom (zaposleni koji su angažovani na poslovima razvoja novog proizvodnog sistema i/ili proizvoda, razvoja novih računarskih kola, formulisanja novih hemijskih jedinjenja, razvoja sistema za rešavanje problema zagađenja zemljišta i životne sredine, procenjivanja karakteristika zemljišta, sprovođenja laboratorijskih eksperimenata, razvoja softverskih rešenja, razvoja sistema za upravljanje otpadnim vodama, razvoja novih materijala i sl.);

    2) aktivnosti povezane sa direktnim nadzorom sprovođenja projekta koje podrazumevaju aktivnosti povezane sa neposrednim upravljanjem i nadzorom projekta, kao što su: prisustvovanje sastancima na kojima se raspravlja o tehničkim aspektima projekta, predloženim konceptima i alternativama kao i mogućim rešenjima i rezultatima; direktno sastajanje sa zaposlenima koji su uključeni u rešavanje konkretnog tehničkog problema, planiranje projekta, procena predloženih rešenja u domenu dizajna i procesa, upravljanje procesom razvoja, pružanje povratnih informacija višim nivoima rukovodstva u vezi sa aktivnostima na konkretnom projektu, i sl; pod ovim aktivnostima se ne podrazumevaju aktivnosti upravljanja koje nisu povezane sa neposrednim upravljanjem i nadzorom projekta;

    3) aktivnosti podrške u vezi sa projektom koje podrazumevaju sve one aktivnosti koje direktno podržavaju zaposlene koji su angažovani na sprovođenju i direktnom nadzoru projekta, kao što su: podešavanje opreme koja se koristi u svrhe istraživanja; upotreba mašina u svrhu proizvodnje prototipskih komponenata; asistiranje inženjerima prilikom isprobavanja novih proizvodnih procesa; pružanje povratne informacije o tehničkim karakteristikama proizvoda od strane linijskog rukovodioca proizvodnje; pružanje konceptualnih rešenja ili tehničkih informacija od strane prodajnog osoblja; izrada izveštaja od strane službenika; čišćenje nakon testiranja nekog eksperimentalnog procesa, odnosno održavanje prostorija u kojima se sprovode aktivnosti istraživanja i razvoja; kontrola kvaliteta u cilju testiranja novog proizvoda, materijala, procesa, softvera, i sl; istraživanje tržišta od strane zaposlenih u nabavci u cilju pronalaženja kanala nabavke materijala koji će se koristiti u novom proizvodnom procesu ili pri proizvodnji novog proizvoda, i sl.

    Prema članu 5. stav 1. tačka 2) Pravilnika, obveznik koji ostvaruje pravo na priznavanje troškova istraživanja i razvoja u skladu sa ovim pravilnikom, dužan je da za svaki pojedinačni projekat uz poreski bilans priloži evidenciju o vremenu koje je svaki od zaposlenih proveo radeći na određenom projektu.

    U smislu Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 – odluka US, 113/17 i 95/18 – autentično tumačenje) zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

    Saglasno navedenom, a imajući u vidu da se pod troškovima koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem podrazumevaju troškovi zarada zaposlenih koji obavljaju poslove navedene u članu 2. stav 2. Pravilnika, smatramo da se troškovi (evidentirani u poslovnim knjigama obveznika) po osnovu naknada zarada zaposlenima, koji se u skladu sa propisima o radu isplaćuju u slučaju privremene sprečenosti za rad, porodiljskog odsustva, plaćenog odsustva, vojne vežbe i dr., ne mogu priznati u dvostruko uvećanom iznosu, u skladu sa odredbama Zakona i Pravilnika.

    PROSEČNA ZARADA PO ZAPOSLENOM ZA OKTOBAR 2021.

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za oktobar 2021. godine iznosila je 91.132 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 66.048 dinara.

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za oktobar 2021. godine iznosila je 91 132 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 66 048 dinara.

    Rast bruto zarada u periodu januar–oktobar 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 8,7% nominalno, odnosno 5,1% realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 8,9% nominalno i za 5,3% realno.

    U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za oktobar 2021. godine nominalno je veća za 9,7%, a realno za 2,9%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 9,9%, odnosno za 3,1% realno.

    Medijalna neto zarada za oktobar 2021. godine iznosila je 50 000 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa. 

    IZVOR: Republički zavod za statistiku

    NERADNI DANI ZA NOVU GODINU I BOŽIĆ

    U skladu sa Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (Sl. glasnik Republike Srbije“, br. 43/01, 101/07 i 92/11), neradni dani za Novu godinu i Božić su:

    1, 2. i 3*. januar (subota-ponedeljak) – Nova godina

    7. januar (petak) – Božić

    * Ako jedan od datuma kada se praznuju državni praznici Republike Srbije padne u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana (član 3a Zakona o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji).

    GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBAVEZA SA STANJEM NA DAN 31. DECEMBRA 2021. GODINE

    Obaveza i način sprovođenja popisa regulisani su Zakonom o računovodstvu („Sl. glasnik RS“, br. 73/2019 i 44/2021 – dr. zakon) i Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem („Sl. glasnik RS“, br. 89/2020).

    • Krajnji rok za predaju Izveštaja o redovnom popisu za 2021. godinu na usvajanje je 30. januar 2022. godine
    • Krajnji rok za donošenje Odluke o usvajanju Izveštaja o izvršenom redovnom popisu za 2021. godinu je 30. januar 2022. godine
    • Obračun PDV na utvrđene manjkove vrši se u obračunu PDV za mesec januar 2022. godine

    Članom 20.  Zakona o računovodstvu  uređena je obaveza vršenja popisa. Pravna lica i preduzetnici su dužni da pre sprovođenja godišnjeg popisa izvrše usklađivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom. 

    Ukoliko pravno lice ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa čl. 20. i 21. Zakona o računovodstvu, novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice i od 20.000 do 150.000 dinara odgovorno lice u pravnom licu (član 57. Zakona o računovodstvu).

    U skladu sa članom 4. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, za organizaciju i pravilnost popisa odgovoran je zakonski zastupnik pravnog lica. Pravno lice, odnosno preduzetnik, u skladu sa opštim aktom, obrazuje potreban broj stalnih ili povremenih komisija za popis imovine i obaveza, određuje dan na koji se popis vrši i period u kome će komisije vršiti popis, vreme za popis i rokove dostavljanja izveštaja o izvršenom popisu nadležnom organu pravnog lica, odnosno preduzetniku.

    Prema članu 22. Zakona o računovodstvu, pravna lica i preduzetnici su obavezni da pre sastavljanja finansijskih izveštaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze, što se dokazuje odgovarajućom ispravom – u praksi najčešće obrazac IOS (Izvod otvorenih stavki).

    Sva pravna lica i preduzetnici koji sastavljaju Napomene uz finansijske izveštaje dužni su da u tom izveštaju u vezi sa neusaglašenim potraživanjima i obavezama obelodane:

    1) broj i ukupan iznos neusaglašenih potraživanja i njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu potraživanja; i

    2) broj i ukupan iznos neusaglašenih obaveza i njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu obaveza. Ukoliko pravna lica ne izvrše obelodanjivanja u skladu sa ovim zakonom, biće obavezni da plate novčane kazne jednake kaznama predviđenim za neispunjavanje obaveze iniciranja usaglašavanja stanja od strane poverioca.

    U slučaju da poverilac ne ispuni svoju obavezu i ne dostavi dužniku stanje neplaćenih računa i ako ne obelodani u Napomenama uz finansijske izveštaje neusaglašena potraživanja i obaveze, predviđena je novčana kazna od 100.000 do 3.000.000 dinara za pravno lice, od 20.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno od 100.000 do 500.000 za preduzetnika (član 57. Zakona o računovodstvu).

    NAJAVLJENO PRODUŽENJE ROKA ZA PRIMENU SISTEMA E-FAKTURA – POČETAK PRIMENE BIĆE ODLOŽEN ZA 1. MAJ 2022. GODINE

    Ministar finansija je na skupu „Primena sistema elektronskih faktura“ najavio da će do kraja godine biti izmenjen Zakon o elektronskom fakturisanju i da će biti dat prelazni rok za prilagođavanje sistemu e-faktura do kraja aprila 2022. godine. 
    To znači da će početak primene Zakona o elektronskom fakturisanju za subjekte javnog sektora i za subjekte privatnog sektora koji izdaju fakture subjektima javnog sektora, umesto 1. januara 2022. godine, biti odložen za 1. maj 2022. godine.

    Ostali rokovi iz Zakona o elektronskom fakturisanju neće se menjati.
    Dakle, prvo se primenjuje obaveza subjekta javnog sektora da primi i čuva elektronske fakture i da izdaje elektronske fakture drugom subjektu javnog sektora, i to će se primenjivati od 1. maja 2022. godine, umesto od 1. januara, baš kao i obaveza subjekta privatnog sektora da izda elektronsku fakturu subjektu javnog sektora.

    Obaveza subjekta privatnog sektora da primi i čuva elektronsku fakturu izdatu od strane subjekta javnog sektora, kao i elektronske fakture izdate od strane subjekta privatnog sektora, primenjivaće se od 1. jula 2022. godine, kao što je i bilo planirano. Takođe, obaveze izdavanja i čuvanja elektronske fakture u transakcijama između subjekata privatnog sektora nastupaju od 1. januara 2023. godine.

    Demo verzija (okruženje) sistema eFaktura dostupna je na sajtu e-faktura

    USVOJEN SET PORESKIH ZAKONA

    Na sednici održanoj 26. novembra 2021. godine, Narodna skupština Republike Srbije  usvojila je set poreskih zakona:

    1.         Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

    2.         Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    3.         Zakon o dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica

    4.         Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu

    5.         Zakon o izmenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara

    Najvažnije izmene:

    ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

    povećanje neoporezivog iznosa zarade sa 18.300 na 19.300 dinara

    -izuzimanje naknade koju ostvaruju studenti koji obavljaju učenje kroz rad u dualnom modelu studija kao materijalno i finansijsko obezbeđenje

    produženo važenje „starih“ olakšica iz člana 21v i 21d ZPDG do kraja 2022. godine

    -pravo na poreske olakšice za novoosnovana privredna društva koja obavljaju inovacionu delatnost iz člana 21e ZPDG, može da se ostvari  po osnovu zarade zaposlenih osnivača i za privredna društva koja budu osnovana nakon 31. decembra 2021. godine;

    -produžen period primene poreskog oslobođenja iz člana 21ž ZPDG po osnovu zarade kvalifikovanih novozaposlenih lica tako što se propisuju dodatni uslovi za nastavak perioda primene ove poreske olakšice do 2025. godine.

    članom 21z uređuje se nova olakšica za poslodavca koji zasnuje radni odnos sa novozaposlenim licem, na način da se poslodavac oslobađa obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024. godine (u primeni od 1. marta 2022. godine)

    članom 21i uređuje se nova olakšica za poslodavca po osnovu zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja – poslodavac koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Republike Srbije obavlja istraživanje i razvoj oslobađa se obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na poslovima istraživanja ili razvoja u odnosu na puno radno vreme.

    u članu 87. ZPDG uređuje se umanjenje dohotka za oporezivanje godišnjim porezom na dohodak građana za obveznike koji imaju manje od 40 godina života, tako da se obveznicima godišnjeg poreza na dohodak građana koji poslednjeg dana kalendarske godine za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana imaju manje od navršenih 40 godina života, godišnji zbir zarada, oporezivog prihoda od samostalne delatnosti i oporezivih prihoda od autorskog i srodnih prava i prava industrijske svojine dodatno umanjuje za iznos tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez.

    ZAKON O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

    smanjena stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 25,5% na 25%

    -sve olakšice koje predviđa ZPDG, predviđa i Zakon o doprinosima u pogledu oslobođenja od plaćanja određenog iznosa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

    ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

    obvezniku se pruža mogućnost da pod određenim uslovima kapitalni dobitak ostvaren prenosom prava intelektualne svojine (autorsko pravo, pravo srodno autorskom, kao i pravo u vezi sa pronalaskom) u kapital rezidentnog pravnog lica, ne uključi u osnovicu poreza na dobit pravnih lica (član 30. ZPDPL)

    propisano je da se ova izmena primenjuje na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze počev za 2022. godinu, odnosno za poreski period koji počinje u 2022. godini.

    Sajt Narodne skupštine, 26.11.2021.

    http://www.parlament.gov.rs/aktivnosti/narodna-skup%C5%A1tina.942.html

    PROSEČNA ZARADA PO ZAPOSLENOM ZA SEPTEMBAR 2021

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za septembar 2021. godine iznosila je 89.980 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 65.218 dinara.

    Rast bruto zarada u periodu januar–septembar 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 8,6% nominalno, odnosno 5,4% realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 8,8% nominalno i za 5,6% realno.

    U poredjenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za septembar 2021. godine nominalno je veća za 9,0%, a realno za 3,1%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 9,2%, odnosno za 3,3% realno.

    Medijalna neto zarada za septembar 2021. godine iznosila je 50 000 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

    IZVOR: Republički zavod za statistiku

    PREDLOZI IZMENA I DOPUNA PORESKIH ZAKONA

    Na sednici održanoj 3. novembra 2021. godine Vlada Republike Srbije je usvojila nacrte nekoliko poreskih zakona.

    Predlozi izmena i dopuna poreskih zakona nalaze se u skupštinskoj proceduri i očekuje se njihovo usvajanje do kraja novembra.

    Najvažnije predložene izmene i dopune navedenih zakona su:

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

    Link: http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/predlozi_zakona/2021/1964-21.pdf

    • Izmenama člana 15a ZPDG vrši se povećanje neoporezivog iznosa zarade sa 18.300 na 19.300 dinara mesečno.
    • U članu 9. ZPDG izmenom stava 1. tačka 23a) precizira se da izuzimanje od oporezivanja porezom na dohodak građana može da se ostvari za primanja studenata koji obavljaju učenje kroz rad. Na ovaj način se uvodi izuzimanje naknade koju ostvaruju studenti koji obavljaju učenje kroz rad u dualnom modelu studija kao materijalno i finansijsko obezbeđenje uz već postojećim zakonskim rešenjem propisano izuzimanje naknade za učenike u dualnom obrazovanju. Vrši se i terminološko usaglašavanje odredbe.
    • U čl. 21v stav 1. ZPDG i 21d stav 1. ZPDG, kojima se uređuje pravo poslodavca na povraćaj dela plaćenog poreza, u procentu od 65% do 75% po osnovu zarade novozaposlenih lica, predlaže se produženje važenja postojećih olakšica. Kako olakšice ističu zaključno sa 31. decembrom 2021. godine, predlaže se produženje perioda njihove primene na 31. decembar 2022. godine.
    • U članu 21e ZPDG, kojim je uređena olakšica za poslodavca – novoosnovano privredno društvo koje obavlja inovacionu delatnost, vrši se brisanje odredbe stava 6. ovog člana, kojom je bio propisan uslov za ostvarivanje olakšice. Na taj način poresko oslobođenje iz ovog člana postaje trajna mera, na način da će pravo na korišćenje oslobođenja moći da ostvare poslodavci nezavisno od trenutka osnivanja privrednog društva.
    • Vrši se izmena člana 21ž ZPDG, kojim je uređena olakšica za poslodavca koji zasnuje radni odnos sa kvalifikovanim novozaposlenim licem, tako što se propisuju dodatni uslovi za nastavak perioda primene ove poreske olakšice do 2025. godine.
    • Vrši se dodavanje dva nova člana kojima se uređuju nove olakšice za zapošljavanje.  Novododatim članom 21z uređuje se nova olakšica za poslodavca koji zasnuje radni odnos sa novozaposlenim licem, na način da se poslodavac oslobađa obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024.godine.
    • Novododatim članom 21i uređuje se nova olakšica za poslodavca po osnovu zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja. Poslodavac koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Republike Srbije obavlja istraživanje i razvoj oslobađa se obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na poslovima istraživanja ili razvoja u odnosu na puno radno vreme.
    • U članu 87. ZPDG uređuje se umanjenje dohotka za oporezivanje godišnjim porezom na dohodak građana za obveznike koji imaju manje od 40 godina života, tako da se obveznicima godišnjeg poreza na dohodak građana koji poslednjeg dana kalendarske godine za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana imaju manje od navršenih 40 godina života, godišnji zbir zarada, oporezivog prihoda od samostalne delatnosti i oporezivih prihoda od autorskog i srodnih prava i prava industrijske svojine dodatno umanjuje za iznos tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez.

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    Link: http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/predlozi_zakona/2021/1961-21.pdf

    Predložene su sledeće izmene i dopune:

    • smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 25,5% na 25%
    • produženje perioda primene postojećih olakšica za zapošljavanje novih lica na 31. decembar 2022.
    • produžava se period primene poreskog oslobođenja po osnovu zarade kvalifikovanih novozaposlenih lica tako što se propisuju dodatni uslovi za nastavak ostvarivanja prava do kraja 2025. godine
    • uvođenje nove olakšice za poslodavce koji zaposle novozaposlena lica – oslobađaju se obaveze plaćanja 100% doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu zarade novozaposlenog lica, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024. godine
    • uvođenje i olakšice za poslodavce – pravna lica koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Republike Srbije obavljaju istraživanje i razvoj  – oslobađaju se obaveze plaćanja 100% doprinosa za obavezno PIO za zaradu lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na poslovima istraživanja i razvoja u odnosu na puno radno vreme
    • da se izmene primenjuju  od 1. januara 2022. godine,
    • primena novih olakšica za zapošljavanje od 1. marta 2022. godine

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica

    Link: http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/predlozi_zakona/2021/1965-21.pdf

    • Predlaže se dopuna člana 30. ZPDPL – obvezniku se pruža mogućnost da pod određenim uslovima kapitalni dobitak ostvaren prenosom prava intelektualne svojine (autorsko pravo, pravo srodno autorskom, kao i pravo u vezi sa pronalaskom) u kapital rezidentnog pravnog lica, ne uključi u osnovicu poreza na dobit pravnih lica
    • Predlaže se da se odredbe ovog zakona primenjuju na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze počev za 2022. godinu, odnosno za poreski period koji počinje u 2022. godini.
    • Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”

    Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu.

    Link:http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/predlozi_zakona/2021/1962-21.pdf

    • Predlaže se da se pravom zakupa stana ili kuće za stanovanje koji je predmet oporezivanja porezom na imovinu (koji je konstituisan u korist fizičkog lica za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, za koji je propisano plaćanje neprofitne zakupnine ili zakupnine koja se obračunava primenom propisanih kriterijuma i merila) smatra i zakup stana koji je konstituisan u skladu sa zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja, kao i zakonom kojim se uređuju nauka i istraživanje. Naime, zakup stana ili kuće za stanovanje u svojini građana, koji je konstituisan u korist fizičkog lica više se ne uređuje zakonom o stanovanju i održavanju zgrada, već zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja, te se predloženom izmenom vrši pravnotehničko usaglašavanje odredbe kojom se uređuje predmet oporezivanja. Takođe, stambene potrebe istraživača, nastavnika i saradnika u institutima i visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i institutima čiji je osnivač Srpska akademija nauka i umetnosti obezbeđuju se davanjem stanova pod zakup pod posebnim uslovima, sa pravom na otkup po cenama nižim od tržišne, pa se u tom smislu vrši preciziranje predmeta oporezivanja.
    • Uređuje se dan na koji nastaje obaveza po osnovu poreza na imovinu u slučaju kad jedno lice koje je u braku teretnim pravnim poslom stiče nepokretnost, a na osnovu tog pravnog posla pravo zajedničke svojine na toj nepokretnosti stiče i njegov supružnik koji nije ugovarač, u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti i vodova.
    • Predlaže se da osnovicu poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava kod prenosa prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu ne čini tržišna vrednost, već vrednost koja se utvrđuje primenom elemenata koje čine radna zapremina motora vozila, snaga motora vozila i  koeficijent starosti vozila, po formuli: (320 X radna zapremina + 6400 X snaga motora) X koeficijent starosti vozila.
    • Predlaže se da kod prenosa prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu obveznik poreza na prenos apsolutnih prava bude kupac.
    • S obzirom na to da se putnička vozila za „rent a car” posebno ne označavaju, briše se posebna označenost kao uslov za ostvarivanje poreskog oslobođenja za prenos prava svojine na tim vozilima. nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, u slučaju kad je
    • Predlaže se da se poreska prijava ne podnosi za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava – kod prenosa uz naknadu prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu koji se vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost, osim u slučajevima za koje je propisano poresko oslobođenje.
    • Predlaže se da se porez na prenos apsolutnih prava utvrđuje samooporezivanjem – kad se prenos prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost, osim u slučaju za koje je propisano poresko oslobođenje. Porez koji se utvrđuje samooporezivanjem plaćaće se u propisanom iznosu, na propisani račun za uplatu javnih prihoda, do podnošenja zahteva za promenu saobraćajne dozvole. Promena saobraćajne dozvole vršiće se uz taj dokaz.
    • Kad se prenos vrši između ostalih lica, kao i u slučajevima prenosa između fizičkih lica za koje je propisano poresko oslobođenje, porez će se i dalje utvrđivati rešenjem poreskog organa (iz razloga što je prenos između tih lica u slučajevima propisanim članom 24. Zakona izuzet od oporezivanja, a tu činjenicu, odnosno postojanje prava na poresko oslobođenje, nije nadležan da ceni organ nadležan za promenu saobraćajne dozvole). Kad postoji poreska obaveza, porez utvrđen rešenjem plaćaće se (kao i do sada) u  roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Kad je poresko oslobođenje utvrđeno rešenjem, promena saobraćajne dozvole vršiće se bez dokaza o plaćenom porezu.
    • Predlaže se da se porez na nasleđe i poklon, odnosno porez na prenos apsolutnih prava, za čije utvrđivanje je postupak započet po propisima koji su važili do početka primene ovog zakona, utvrdi primenom zakona koji je bio na snazi na dan nastanka poreske obaveze. Izuzetno, porez na nasleđe i poklon, odnosno porez na prenos apsolutnih prava, na prenos prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu koji se vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost, za čije utvrđivanje je postupak započet do 30. marta 2022. godine, utvrdiće se primenom zakona koji je bio na snazi na dan nastanka poreske obaveze.
    • Porez na nasleđe i poklon, odnosno porez na prenos apsolutnih prava, po osnovu nasleđa, poklona ili prenosa apsolutnih prava, za koji je poreska obaveza nastala danom saznanja nadležnog poreskog organa nakon stupanja na snagu ovog zakona, utvrdiće se i platiti primenom zakona kojim se uređuju porezi na imovinu koji je bio na snazi na dan na koji bi poreska obaveza nastala u skladu sa članom 17. st. 1. do 4, odnosno članom 29. st. 1. do 8. ZPI, da je prijavljena u propisanom roku.
    • Predlaže se odlaganje roka od koga jedinice lokalne samouprave utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu porez na nasleđe i poklon i porez na prenos apsolutnih prava do 1. januara 2023. godine. Do 31. decembra 2022. godine porez po tom osnovu će utvrđivati, naplaćivati i kontrolisati Poreska uprava.
    • S obzirom na to da se porez na imovinu utvrđuje za kalendarsku godinu, predlaže se da se u skladu sa ovim zakonom porez utvrđuje i plaća počev za 2022. godinu.
    • Predlaže se da se odredbe ovog zakona kojima se uređuje utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava kod prenosa prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu samooporezivanjem, primenjuju od 31. marta 2022. godine.
    • Predlaže se da ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2022. godine.

    IZMENJEN JE OBRAZAC PEP – DODATA TAČKA 4.6. ZA OVLAŠĆENJE ZA FISKALIZACIJU

    U „Službenom glasniku RS“, broj 99 od 22.10.2021. godine objavljen je Pravilnik o izmeni Pravilnika o podnošenju poreske prijave elektronskim putem, kojim je izmenjen obrazac PEP (dodata tačka 4.6. za ovlašćenje za fiskalizaciju).

    Ovom izmenom omogućeno je privrednim subjektima da daju ovlašćenje za podnošenje prijava u vezi sa fiskalizacijom i preuzimanje bezbednosnog elementa bez davanja ovlašćenja za druge vrste poreskih prijava.

    Izmenjeni obrazac PEP važi od 30. oktobra 2021. godine.

    PORESKA UPRAVA OBJAVILA KORISNIČKO UPUTSTVO ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA I GENERISANJE JEDINSTVENE OZNAKE O POSLOVNOM PROSTORU I POSLOVNIM PROSTORIJAMA ELEKTRONSKIM PUTEM

    Na internet prezentaciji Poreske uprave (www.purs.gov.rs) objavljeno je Korisničko uputstvo za dostavljanje podataka i generisanje jedinstvene oznake o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama elektronskim putem.

    Od 1. oktobra posredstvom portala ePorezi, poreski obveznici će moći da prijavljuju poslovni prostor i poslovne prostorije u kojima obavljaju delatnost za koju je neophodno posedovanje  fiskalnog uređaja. Obaveza obveznika fiskalizacije je da pre početka korišćenja elektronskog fiskalnog uređaja za izdavanje fiskalnih računa, Poreskoj upravi elektronskim putem dostave podatke o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama radi generisanja jedinstvene oznake, kako bi mogli da započnu proces eFiskalizacije.

    Obveznik fiskalizacije podatke o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama dostavlja Poreskoj upravi podnošenjem prijave putem portala ePorezi. Nakon pristupa portalu ePorezi, obveznik bira prijavu sa podacima za generisanje jedinstvene oznake poslovnog prostora i poslovne prostorije (PGJO) i ručno unosi lične podatke kao što su broj telefona i mejl adresa, kao i podatke o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama. Pregled svih prijavljenih poslovnih prostora i poslovnih prostorija obveznik fiskalizacije može videti klikom na listi poslovni prostor u okviru prijave sa podacima za generisanje jedinstvene oznake poslovnog prostora i poslovne prostorije (PGJO).

    Nakon provere dostavljenih podataka, Poreska uprava odlučuje o prijavi u roku od tri dana od dana podnošenja. O tome dostavlja obaveštenje podnosiocu prijave u elektronskom obliku. Obaveštenje sadrži jedinstvenu oznaku poslovnog prostora i poslovne prostorije, koja će se koristiti u elektronskom fiskalnom uređaju.

    Korisničko uputstvo za dostavljanje podataka i generisanje jedinstvene oznake o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama elektronskim putem

    Izvor: Poreska uprava

    PROSEČNE ZARADE PO ZAPOSLENOM, JUL 2021.

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za jul 2021. godine iznosila je 89 330 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 64 731 dinar.

    Rast bruto zarada u periodu januar–jul 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 8,2% nominalno, odnosno 5,7% realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 8,5% nominalno i za 6,0% realno.

    U poredjenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za jul 2021. godine nominalno je veća za 7,6%, a realno za 4,2%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 7,8%, odnosno za 4,4% realno.

    Medijalna neto zarada za jul 2021. godine iznosila je 49 999 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

    IZVOR: Republički zavod za statistiku

    PRIVREDNICIMA PREDSTAVLJEN NOVI MODEL FISKALIZACIJE

    Izvor: Poreska uprava RS

    U Privrednoj komori Srbije održan je stručni skup posvećen uvođenju novog modela fiskalizacije, kome su prisustvovali ministar finansija Siniša Mali, direktorka Poreske uprave Dragana Marković, predstavnici Privredne komore Srbije, predsednik Upravnog odbora Naleda Vladislav Cvetković i 150 privrednika.

    Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će rok za uvođenje novog modela fiskalizacije biti produžen do 30. aprila 2022. godine i najavio početak tranzicionog perioda za 1. novembar ove godine. Istakao je da uvođenje i primena novog modela fiskalizacije, za privrednike neće predstavljati dodatni trošak jer će država subvencionisati nabavku potrebne opreme. Obveznici fiskalizacije će direktno dobijati novčana sredstva potrebna za prelazak na novi model fiskalizacije. Ukupni iznos subvencija za prelazak na novi model fiskalizacije iznosi šest milijardi dinara. Novac će biti direktno uplaćivan svakom poreskom obvezniku koji će tako pokriti troškove obezbeđenja neophodnog uređaja i to po sto evra po prodajnom mestu i po sto evra po fiskalnom uređaju. Obveznici koji nisu u sistemu PDV-a dobiće za 20 odsto veću subvenciju za fiskalne uređaje zbog nemogućnosti da iskoriste ulazni PDV i kako bi taj trošak nadomestili, rekao je ministar Siniša Mali.

    Direktorka Poreske uprave Dragana Marković, na stručnom skupu posvećenom uvođenju novog modela fiskalizacije, pozvala je privrednike da aktivnim učešćem doprinesu uspešnom i blagovremenom uvođenju novog modela fiskalizacije u Republici Srbiji, čime ćemo zajedno napraviti snažan iskorak u borbi protiv sive ekonomije i u opštem uređenju zajednice kroz poštovanje propisa, rekla je direktorka Marković.

    Direktorka Dragana Marković izjavila je tom prilikom da u ovom momentu ima oko 150 prijavljenih korisnika (potencijalnih proizvođača) koji razvijaju neku od komponenti novog sistema, kojima tehničku podršku pruža tim Poreske uprave. U narednim danima očekuju se prve prijave za dobijanje odobrenja za upotrebu novih elektronskih uređaja. Spisak novih modela fiskalnih uređaja koji budu odobreni za korišćenje na teritoriji Republike Srbije, biće objavljen na sajtu Poreske uprave www.purs.gov.rs.

    Najavila je da će od 1. oktobra, posredstvom portala ePorezi poreski obveznici moći da prijavljuju lokacije svojih poslovnih jedinica u kojima obavljaju delatnost za koju je neophodno posedovanje  fiskalnog uređaja. Takođe, od 1. novembra poreski obveznici će u poreskom sandučetu na portalu ePorezi dobiti elektronski poziv da se prijave za dobijanje bezbednosnih elemenata koje će Poreska uprava izdavati besplatno, ukoliko su prethodno prijavili lokacije poslovnih jedinica u kojima obavljaju delatnost.

    NAKNADA ZA PORODILJE

    Ustavni sud Republike Srbije svojim odlukama od 7, 21. i 28. maja ove godine oglasio je neustavnim određene delove Zakona o finansijskoj podršci porodici s decom, što je bio razlog da Ministarstvo za brigu o porodici i demografiji pripremi predlog izmena zakona, koji je usvojila Skupština Republike Srbije i koji je u primeni od 1.7.2021. godine.

    Svaka zaposlena žena za vreme porodiljskog odsustva, koje traje 28 dana pre njegovog otpočinjanja, a izuzetno po nalazu lekara 45 dana pre termina za porođaj do tri meseca života deteta, ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, koja ne može biti manja od minimalne zarade utvrđene na dan otpočinjanja odsustva. Uslov je da ima makar jednu evidentiranu osnovicu na koje su plaćeni doprinosi na zaradu. Prethodno, za ostvarivanje ovog prava, bilo je potrebno najmanje šest osnovica na koje su uplaćeni doprinosi na zarade.

    Izmene se odnose i na zaposlene majke koje imaju bolesno dete, za koje je nadležna komisija odobrila korišćenje odsustva sa rada radi posebne nege deteta, koje će moći da koriste naknadu zarade uz dodatak koji im pripada i po osnovu prava za pomoć i negu drugog lica za dete. Pravo na posebnu negu deteta može da traje do pete godine života deteta.

    Novim odredbama u povoljnijem položaju su i žene poljoprivredne osiguranice koje mogu da ostvare pravo na ostale naknade po osnovu rođenja, nege i posebne nege deteta. Njima će se za obračun naknade uzimati osnovice na koje su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje u 18 meseci koji prethode rođenju deteta. Ova odredba imaće retroaktivno dejstvo od 8. maja 2021. godine.

    U skladu sa izmenama Zakona od 1.1.2022. godine zaposlene žene, žene koje samostalno obavljaju delatnost ili su angažovane po osnovu fleksibilnih oblika rada, a ostvaruju prihode koji su veći od tri prosečne zarade u Srbiji, moći će da ostvare naknadu zarade i ostale naknade u visini do pet prosečnih zarada na dan otpočinjanja odsustva (do sada je maksimum bilo tri prosečne zarade).

    DOSTUPNA DEMO VERZIJA SISTEMA eFAKTURA

    Na sajtu e-faktura 17. septembara 2021. objavljeno je da je demo verzija (okruženje) sistema eFaktura dostupna na https://demoefaktura.mfin.gov.rs/login.

    U demo verziji sistema eFaktura definisano je sledeće: dodela ovlašćenja za rad drugim korisnicima sistema, podešavanje podataka o privrednom subjektu, kreiranje izlazne fakture po tipovima, preuzimanje i štampanje elektronske fakture, učitavanje XML datoteka i otpremanje kroz sisem eFaktura.

    Da bi korisnik koristio usluge Sistema E-faktura potrebno je da se prethodno registruje na Portalu za elektronsku identifikaciju (https://eid.gov.rs/) i da poseduje Kvalifikovani elektronski sertifikat ili parametre za dvofaktorsku autentikaciju.

    Da bi korisnik pristupio postojećem korisničkom nalogu na Sistemu E-faktura ili registrovao novi korisnički nalog potrebno je da odabere opciju „Prijavi se“ na početnoj stranici. Nakon toga biće preusmeren na stranicu Portala za elektronsku identifikaciju gde može odabrati jedan od dva ponuđena načina autentikacije.

    Interno tehničko uputstvo može se preuzeti na adresi: https://www.efaktura.gov.rs/extfile/sr/171/Interno_tehnicko_uputstvo_verzija_od_17092021-1.pdf

    Interno tehničko upustvo primenjuje se od 1. januara 2022. godine.

    Za dodatne informacije o registraciji na Portalu za elektronsku identifikaciju možete kontaktirati Kancelariju za informacione tehnologije i elektronsku uptravu na sledećoj adresi: https://www.ite.gov.rs/

    Za informacije u vezi registracije i tehničku pomoć oko korišćenja sistema elektronskih faktura možete kontaktirati i Ministarstvo finansija putem sledeće adrese elektronske pošte ili preko portala.

    Adresa el. pošte: [email protected]

    Portal: https://www.efaktura.gov.rs/

    Radno vreme: od ponedeljka do petka od 08-16h

    MENJA SE ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI – MINISTARSTVO FINANSIJA OBJAVILO NACRT ZAKONA

    Ministarstvo finansija objavilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

    Ovim izmenama, između ostalog, predviđa se da će se poreska prijava o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva (PP OD-O), podnositi po službenoj dužnosti.

    U ZPPPA posle člana 41a dodaje se novi član 41b koji glasi:

    „Poresku prijavu o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva, po službenoj dužnosti podnosi Poreska uprava umesto poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, u slučaju kada poreski obveznik, odnosno poreski platac propusti da je podnese u roku propisanim zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.“

    Sugestije i primedbe mogu da se dostave Sektoru za fiskalni sistem putem elektronske pošte na adresu: [email protected] najkasnije do 14. septembra 2021. godine.

    NA SAJTU MINISTARSTVA FINANSIJA OBJAVLJENE DVE SPECIFIKACIJE VEZANE ZA IMPLEMENTACIJU ELEKTRONSKIH FAKTURA I ZA NEPOSREDAN PRISTUP SISTEMU ELEKTRONSKIH FAKTURA

    Ministarstvo finansija je na sajtu eFaktura  objavilo dva dokumenta za implementaciju elektronskih faktura u softver budućih korisnika i povezivanje tih sistema sa sistemom elektronskih faktura.

    Specifikacija prilagođene primene standarda EN 16931-1 za elektronske fakture u unutrašnjem prometu u Republici Srbiji predstavlja specifikaciju upotrebe osnovnog modela fakture (engl. Core Invoice Usage Specification – CIUS) u skladu sa standardom SRPS EN 16931-1:2019/A2:2020.

    Specifikacija je namenjena za fakture u unutrašnjem prometu u Republici Srbiji, a koje se razmenjuju putem sistema elektronskih faktura u skladu sa zakonom koji uređuje elektronsko fakturisanje.

    Okvirna specifikacija aplikativnog interfejsa za neposredan pristup sistemu elektronskih faktura daje okvirnu specifikaciju za pristup putem aplikativnog interfejsa.

    Krajnja tehnička specifikacija aplikativnog interfejsa je sastavni deo implementacije aplikativnog interfejsa i održava se tako da uvek bude usaglašena sa odgovarajućom verzijom implementiranog sistema.

    Na sajtu je upućen i poziv  na obuku za korišćenje novog sistema za elektronsko fakturisanje za javni sektor.

    Početak primene u skladu sa članom 24. Zakona o elektronskom fakturisanju („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021):

    SUBJEKTPOČETAK PRIMENEOBAVEZA
    Subjekt javnog sektora01.01.2022.da primi i čuva elektronsku fakturu
    01.01.2022.da izda elektronske fakture drugom subjektu javnog sektora
    01.01.2022.da elektronski evidentira obračun PDV
    01.07.2022.da izda elektronsku fakturu subjektu privatnog sektora
    Subjekt privatnog sektora01.01.2022.da izda elektronsku fakturu subjektu javnog sektora
    01.07.2022.da primi i čuva elektronsku fakturu izdatu od strane subjekta javnog sektora, kao i elektronske fakture izdate od strane subjekta privatnog sektora
    01.01.2023.izdavanje i čuvanje elektronske fakture u transakcijama između subjekata privatnog sektora
    01.01.2023.da elektronski evidentira obračun PDV, osim transakcija u kojima je jedna od strana subjekt javnog sektora

    Ukoliko postoje tehnički uslovi, sistem elektronskih faktura može da se koristi i pre nego što to postane obavezno.

    PROSEČNA ZARADA ZA JUN 2021. GODINE


    Prosečna bruto zarada obračunata za jun 2021. godine iznosila je 89.793 dinara, dok je prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) iznosila 65.070 dinara.

    Rast bruto zarada u periodu januar–jun 2021. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 8,4% nominalno, odnosno 6,0% realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 8,6% nominalno i za 6,2% realno.

    U poredjenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za jun 2021. godine nominalno je veća za 8,7%, a realno za 5,2%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 8,9%, odnosno za 5,4% realno.

    Medijalna neto zarada za jun 2021. godine iznosila je 49 999 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

    Saopštenje Republičkog zavoda za statistiku od 25. avgusta 2021. godine

    U OSNOVICU ZA OBRAČUNAVANJE PDV ZA PROMET PREKO INTERNETA URAČUNAVAJU SE I TROŠKOVI DOSTAVE PUTEM POŠTE

    Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-00568/2021-04 od 9.7.2021. god.

    U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04-ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14-dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19 i 153/20 – u daljem tekstu: Zakon), poreska osnovica kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. U osnovicu se uračunavaju i akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV, i svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.

    U skladu sa navedenim, obveznik PDV koji vrši prodaju dobara preko interneta i ta dobra dostavlja kupcima putem pošte, pri čemu troškove dostave dobara putem pošte zaračunava kupcima (tzv. prefakturisani troškovi) dužan je da za izvršeni promet dobara obračuna PDV. Osnovicu za obračunavanje PDV čini ukupan iznos naknade koju obveznik PDV prima ili treba da primi za navedeni promet, uključujući i troškove dostave koje zaračunava kupcu, s obzirom na to da je reč o sporednim troškovima koji se uračunavaju u osnovicu za obračunavanje PDV.

    * * *

    Odredbama  člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

    Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

    Promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona (član 5. stav 1. Zakona).

    Prema odredbi člana 17. stav 1. Zakona, poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja (u daljem tekstu: subvencije), u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

    U skladu sa odredbama člana 17. stav 3. Zakona, u osnovicu se uračunavaju i akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim  PDV, i svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.

    PORESKA UPRAVA JE OBJAVILA TEHNIČKI VODIČ SA USLOVIMA I KARAKTERISTIKAMA ELEMENATA ELEKTRONSKOG FISKALNOG UREĐAJA

    Na osnovu člana 12. stav 1. tačka 1) Uredbe o obliku i sadržaju registra elemenata elektronskih fiskalnih uređaja, vrstama elektronskih fiskalnih uređaja, načinu njihovog korišćenja i odobravanja, automatskoj obustavi rada elektronskog fiskalnog uređaja, pojedinostima alternativnog pristupa stalnoj internet vezi i načinu uvida u podatke dostavljene Poreskoj upravi („Službeni glasnik RS“, br. 32/21), Poreska uprava je dužna da objavljuje i ažurira Tehnički vodič, koji sadrži uslove koji moraju biti ispunjeni radi odobravanja upotrebe elementa ili elemenata elektronskog fiskalnog uređaja.

    Vodič koji je objavljen na sajtu Poreske uprave sadrži definicije pojmova, delove o elektronskim fiskalnim uređajima (EFU), o fiskalnim računima, sadržaju i vrstama fiskalnih računa, kao i deo o proceduri odobravanja EFU.

    Vodič sa uslovima i karakteristikama elemenata elektronskog fiskalnog uređaja objavljen je na sajtu Poreske uprave.

    Link: Vodič

    Novi model fiskalizacije u Srbiji počinje sa primenom 1. januara 2022. godine, a prema najavi Ministarstva finansija teret fiskalizacije će snositi država.

    NOVI PRAVILNIK O POREZU NA DODATU VREDNOST

    Jedinstevni Pravilnik o porezu na dodatu vrednost objavljen je u „Sl. glasniku“ br. 37/2021 od 14. aprila 2021. godine.

    Pravilnik o PDV stupa na snagu u roku od osam dana od dana objavljivanja (22. aprila 2021. godine), a primena počinje od 1. jula 2021. godine.

    Pravilnik o PDV zamenjuje 27 pojedinačnih pravilnika koji su trenutno u primeni.

    Novi Pravilnik

    NOVI PRAVILNIK O KONTNOM OKVIRU

    Od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju za 2021. godinu, Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS“, br. 89/2020 – Pravilnik) primenjuju sva pravna lica i preduzetnici koji imaju obavezu vođenja dvojnog knjigovodstva, osim pravnih lica koja se po definiciji iz Zakona svrstavaju u velika (banke i dr.) i drugih pravnih lica.

    Pravilnik primenjuju i druga pravna lica, koja se odluče da vrednovanje pozicija u finansijskim izveštajima vrše u skladu sa MRS/MSFI ili MSFI za MSP. Drugo pravno lice, svojim opštim aktom (u praksi je to najčešće Pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama) uređuje na koji način će vršiti priznavanje, vrednovanje prezentacije i obelodanjivanja pozicija u finansijskim izveštajima.

    Preknjižavanje sa starih računa na nove potrebno je izvršiti najkasnije do 31. decembra 2021. godine, najbolje već početkom 2021. godine, da bi se obezbedili podaci za sastavljanje finansijskih izveštaja za 2021. godinu.

    Novi Pravilnik o kontnom okviru

    DONETA JE UREDBA O DELATNOSTIMA KOD KOJIH NE POSTOJI OBAVEZA EVIDENTIRANJA PROMETA PREKO ELEKTRONSKOG FISKALNOG UREĐAJA

    Na sednici Vlade 01. aprila 2021. godine, doneta je Uredba o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja.
    Polazeći od tehničkih i funkcionalnih karakteristika elektronskih fiskalnih uređaja i specifičnosti obavljanja tih delatnosti, određene su delatnosti koje su izuzete od obaveze evidentiranja preko elektronskog fiskalnog uređaja. Novim modelom fiskalizacije proširen je krug obveznika i predviđena sveobuhvatnija fiskalizacija.
    Uredba je objavljena u Službenom glasniku RS, broj 32/2021 od 02. aprila 2021. godine, a primenjuje se od 1. januara 2022. godine.
    Danom početka primene Uredbe prestaje da važi (stara) Uredba o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase.

    Uredba

    GODIŠNJI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA ZA 2020. GODINU

    Fizička lica koja su ostvarila dohodak u 2020. godini preko 2.987.424 dinara imaju obavezu da podnesu poresku prijavu za godišnji porez na dohodak građana i plate porez.

    Prijava se podnosi na obrascu PPDG-2R, u elektronskom obliku ili u pismenom obliku, neposredno ili putem pošte, organizacionoj jedinici Poreske uprave prema prebivalištu, odnosno boravištu poreskog obveznika.

    Godišnji porez na dohodak građana plaćaju fizička lica, rezidenti i nerezidenti, koja su u tekućoj godini ostvarila dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom, isplaćene u RS u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, u skladu sa odredbom člana 87. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana (ZPDG).

    Saglasno odredbi člana 87. stav 1. ZPDG, obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana su fizička lica:

    • rezidenti za dohodak ostvaren u Republici i u drugoj državi
    • nerezidenti za dohodak ostvaren u Republici Srbiji

    Rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana po osnovu dohotka ostvarenog u 2020. godini je 17. maj 2021. godine

    Detaljnije možete videti u našem  Tax alert

    Nova Uredba o utvrđivanju Programa direktnih davanja

    Nova Uredba o utvrđivanju Programa direktnih davanja iz budžeta Republike Srbije privrednim subjektima u privatnom sektoru u cilju ublažavanja ekonomskih posledica prouzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19 izazvane virusom SARS-COV-2 stupila je na snagu 13.02.2021. godine.

    Uredbom nisu predviđene fiskalne pogodnosti koje su bile predviđene prethodnom Uredbom (odlaganje plaćanja obaveza po osnovu poreza i doprinosa).

    DIREKTNA DAVANJA

    U nastavku dajemo osnovni pregled odredbi uredbe:

    • isplata direktnih davanja će se vršiti u aprilu, maju i junu na osnovu PPP-PD prijava za februar, mart i april 2021. godine. Prva isplata je najavljena za 8. april. 
    • iznos direktnog davanja po zaposlenom iznosi polovinu osnovne minimalne neto zarade za januar 2021. godine (15.450,12 dinara), s tim što je iznos direktnih davanja je isti za sve privredne subjekte svih veličina
    • primljena sredstva po osnovu direktnih davanja mogu se iskoristiti najkasnije do 30.07.2021. godine
    • prihvatanje direktnih davanja vrši se davanjem izjave na portalu ePorezi, posebno za svaku isplatu direktnog davanja, do poslednjeg dana u mesecu koji prethodi mesecu u kojem se vrši isplata diretknih davanja. Davanje izjava će se vršiti u skladu sa objašnjenjem koje će biti objavljeno na sajtu Poreske uprave
    • privredni subjekt koji ima račune kod više banaka najkasnije do 25.03.2021. godine dostavlja podatak preko portala ePorezi o banci gde će mu biti otvoren namenski račun
    • privredni subjekt koji se prijavi za direktna davanja nema pravo da vrši isplatu dividende u periodu od dana stupanja na snagu Uredbe do kraja 2021. godine
    • Ukoliko je pravnom subjektu privremeno oduzet PIB na poslednji dan meseca koji prethodi mesecu u kome se isplaćuju direktna davanja nema pravo na direktna davanja
    • Do gubitka prava na korišćenje direktnih davanja dolazi u slučaju smanjenja broja zaposlenih za više od 10%

    Pregled neoporezivih iznosa naknada troškova i drugih primanja – tax alert

    Utvrđeni su usklađeni neoporezivi iznosi poreza na dohodak građana, koji će biti u primeni od 1. februara 2021. godine.

    Na osnovu člana 12a Zakona o porezu na dohodak građana Vlada Republike Srbije objavljuje usklađene dinarske neoporezive iznose poreza na dohodak građana.

    Novi usklađeni iznosi primenjuju se na sve isplate koje se vrše od 1. februara 2021. do 31. januara 2022. godine, nezavisno od toga za koji mesec se vrši isplata.

    Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi poreza na dohodak objavljeni su u „Službenom glasniku RS“, broj 06 od 29.01.2021. godine.

    Detaljnije možete videti u našem Tax alert.

    USVOJEN I OBJAVLJEN SET ZAKONA

    Na sednici Narodne skupštine održanoj 17. decembra 2020. godine, usvojen je set poreskih i finansijskih zakona, koji su objavljeni u  „Službenom glasniku RS“, broj 153/2020 od 21. decembra 2020. godine, od kojih izdvajamo:

    1) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

    2) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

    3) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica

    Zakoni će se primenjivati od 1. januara 2021. godine, osim odredbi koje se odnose na digitalnu imovinu, koje će se primenjivati od dana početka primene zakona kojim se uređuje digitalna imovina.

    NAJVAŽNIJE IZMENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA I ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

    • Povećan neoporezivi iznos zarade sa 16.300 na 18.300 dinara mesečno
    • Izmenjen period koji je uslov za sticanje statusa novonastanjenog obveznika -kvalifikovanim poslodavcem smatra se bilo koji poslodavac rezident Republike, koji zasnuje radni odnos sa novonastanjenim obveznikom koji je od 1990. godine barem tri godine ispunjavao uslove iz člana 7. stav 2. tačka 1) ovog zakona da se smatra rezidentom Republike
    • Produžen period primene postojećih olakšica za zapošljavanje novih lica do 31. decembra 2021. godine.
    • Precizirane odredbe u vezi olakšica po osnovu zapošljavanja kvalifikovanog novozaposlenog lica
    • Proširen pojam poslodavca za  potrebe ostvarivanja prava na olakšicuza kvalifikovana novozaposlena lica
    • Obaveštenje o opredeljenju za isplatu lične zarade dostavljaće se u elektronskom obliku
    • Uvodi se oporezivanje kapitalnim dobitkom prenosa digitalne imovine
    • Uvedena obaveza domaćeg pravnog lica da obračuna i plati porez po odbitku kada vrši isplatu poslodavcu iz druge države po osnovu naknade troškova za rad lica koje je upućeno kod domaćeg pravnog lica
    • Prošireno izuzimanje od oporezivanja dobitaka od igara na sreću

    NAJVAŽNIJE IZMENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

    Sve izmene se primenjuju na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze počev za 2021. godinu, odnosno za poreski period koji počinje u 2021. godini, osim odredbi koje se odnose na digitalnu imovinu, koje će se primenjivati od dana početka primene zakona kojim se uređuje digitalna imovina

    • Uvodi se obaveza oporezivanja kapitalnim dobitkom i prodaje, investicionih jedinica zatvorenih investicionih fondova
    • Propisana obaveza utvrđivanja kapitalnih dobitka po osnovu prodaje digitalne imovine
    • Precizira se utvrđivanje nabavne vrednosti nepokretnosti koje su stečene pre 1. januara 2004. godine
    • Propisano da se preostala neto vrednost imovine otvorenog investicionog fonda koja se raspodeljuje članovima smatra kapitalnim dobitkom
    • Precizirano da se prihod koji nerezidentno pravno lice ostvari po osnovu članstva u alternativnom investicionom fondu koji nema svojstvo pravnog lica, smatra dividendom

    Detaljna objašnjenja izmena i dopuna navedenih zakona: Tax Alert

    IZMENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DODATU VREDNOST

    Na sednici Narodne skupštine, održanoj 17. decembra 2020. godine usvojen je Zakon o izmenama i dopunama ZPDV. Zakon je objavljen u  „Službenom glasniku RS“, broj 153/2020 od 21. decembra 2020. godine i primenjivaće se od 1. januara 2021. godine, osim odredbe koja se tiče poreskog oslobođenja koje se odnosi na virtuelne valute, koja će se primenjivati od dana početka primene zakona kojim se uređuje digitalna imovina i odredbe koja sadrži ovlašćenje za donošenje podzakonskog akta koja će se primenjivati od dana stupanja na snagu izmena i dopuna.

    Najznačajnije izmene i dopune Zakona o PDV odnose se na sledeće:

    • Sporednim prometom dobara ne smatra se, pored prenosa prava raspolaganja na građevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru građevinskog objekta koja se smatra nepokretnošću u smislu zakona kojim se uređuje promet nepokretnosti, ni prenos prava raspolaganja na pokretnim stvarima koji se vrši uz prenos prava raspolaganja na građevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru građevinskog objekta koja se smatra nepokretnošću u smislu zakona kojim se uređuje promet nepokretnosti.
    • Sporednim pružanjem usluga ne smatra se usluga iznajmljivanja, odnosno davanja na korišćenje građevinskog objekta ili ekonomski deljive celine u okviru građevinskog objekta koja se smatra nepokretnošću u smislu zakona kojim se uređuje promet nepokretnosti.
    • Precizirana definicija vrednosnog vaučera
    • Investicioni fondovi smatraju se poreskim obveznicima
    • Za promet iz oblasti građevinarstva propisuje se da je poreski dužnik primalac pod uslovom da je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV. U slučaju prometa čija je vrednost do 500.000 dinara bez PDV, poreski dužnik će biti obveznik koji vrši promet – izvođač radova u skladu sa opštim pravilima.
    • Preciznije definisani iznosi koji se ne uračunavaju u poresku osnovicu
    • Poresko oslobođenje za promet dobara koja su u postupku aktivnog oplemenjivanja: PDV se ne plaća na promet dobara koja su u postupku aktivnog oplemenjivanja za koja bi obveznik – sticalac imao pravo na odbitak prethodnog poreza kada bi ta dobra nabavljao sa obračunatim PDV.
    • PDV se ne plaća u prometu novca, kapitala kod prenosa virtuelnih valuta i zamene virtuelnih valuta za novčana sredstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje digitalna imovina.
    • Povremeni prometi udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih važećih vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici, osim vlasničkih udela iz člana 4. Zakona o PDV, ne uračunavaju se u promet za  utvrđivanje procenta srazmernog poreskog odbitka
    • Potpuna izmena pravila kojima se uređuje poseban postupak oporezivanja prometa polovnih dobara, uključujući polovna motorna vozila, umetničkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta – propisuje se pravo izbora obveznika (koji se bavi prometom polovnih dobara) da za svaku transakciju posebno bira da li će primeniti poseban ili opšti postupak oporezivanja.
    • Predviđa se podnošenje evidencione prijave nakon propisanog roka.
    • PDV se prilikom brisanja iz sistema PDV ne iskazuje kao dugovani, već kao ispravka odbitka prethodnog poreza (od 1. januara 2021. godine se neće iskazivati u polju 3.5, već u polju 8e.4 Obrasca POPDV)
    • Propisuje se da obveznik može da izda račun i u elektronskom obliku ako postoji saglasnost primaoca
    • Detaljnije je regulisano storniranje i ispravka računa u kojem je greškom iskazan PDV

    Detaljna objašnjenja izmena i dopuna Zakona o PDV: Tax alert

    IZMENE I DOPUNE ZAKONA O POREZIMA NA IMOVINU

    Narodna skupština Republiike Srbije, na sednici održanoj 26. novembra 2020. godine, usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“ broj 144/2020.

    Izmene i dopune Zakona o porezima na imovinu u oblasti poreza na imovinu primenjivaće se od 1. januara 2021. godine.

    Najznačajnije izmene:

    • Propisano da su obveznici poreza na imovinu i otvoreni investicioni fondovi, odnosno alternativni investicioni fondovi, koji nemaju svojstvo pravnog lica, a koji su upisani u odgovarajući registar u skladu sa zakonom – kad su na nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije imaoci prava, korisnici ili držaoci na koje se porez na imovinu plaća
    • Izvršeno je preciziranje kad je predmet oporezivanja pravo svojine na zemljištu i pravo korišćenja građevinskog zemljišta koje je površine preko 10 ari tako što je precizirano da je obveznik poreza na imovinu svaki imalac toga prava srazmerno svom udelu u odnosu na ukupnu površinu zemljišta, pa i kad je srazmerna površina udela pojedinog obveznika manja od deset ari
    • Propisano je da je stopa amortizacije za koju se može umanjiti vrednost nepokretnosti koja čini osnovicu poreskog obveznika koji ne vodi poslovne knjige jednaka za sve nepokretnosti na teritoriji jedinice lokalne samouprave tj. stope amortizacije na teritoriji jedinice lokalne samouprave ne mogu biti različite zavisno od vrste nepokretnosti, zone i sl.
    • Od 1. januara 2021. godine prosečne cene 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u zonama utvrđivaće se na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. oktobra godine koja prethodi tekućoj godini do 30. septembra tekuće godine – umesto devetomesečnog uvodi se dvanaestomesečni period
    • Za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na imovinu pomoćni objekti razvrstavaju se u istu grupu sa garažama
    • Predmet oporezivanja porezom na nasleđe i poklon proširen je i na nasleđe i poklon digitalne imovine
    • Od 1. januara 2022. godine nadležnost za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreza na nasleđe i poklon i poreza  na prenos apsolutnih prava prenosi se sa Poreske uprave na jedinice lokalne samouprave

    IZMENE I DOPUNE ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI

    Narodna skupština usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji je objavljen u Službenom glasniku RS, broj 144/20 od 27. novembra 2020. godine.

    Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja, 5. decembra 2020. godine, a pojedine odredbe će se primenjivati kasnije.

    Najvažnije izmene odnose se na sledeće:

    • Otvoreni investicioni fondovi, odnosno alternativni fondovi, koji nemaju svojstvo pravnog lica smatraju se poreskim obveznikom koji ima sva prava i obaveze u skladu sa odredbama ZPPPA
    • Poreski obveznik može u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave podneti zahtev za povraćaj ili preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza – primena od 1. januara 2021. godine
    • Izmene i dopune u vezi sa dodelom PIB odnose se na još jedan izuzetak kad Poreska uprava može da dodeli PIB, a prelaznom odredbom je propisano i da poreski obveznik , ukoliko ispunjava uslove iz novog izuzetka, može podneti zahtev za vraćanje PIB
    • Agencija za privredne registre ne može izvršiti registrovanje sticanja udela ili akcija u privrednim subjektima, odnosno osnivanje novih privrednih subjekata, gde se kao osnivač upisuje pravno lice ili preduzetnik nad kojim je uspostavljena mera iz člana 29. stav 9. ZPPPA, a za nepoštovanje ove odredbe predviđena je novčana kazna za prekršaj.
    • Precizira se da se poreski akt može dostaviti u elektronskom obliku fizičkom licu koje poreske prijave podnosi u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave, u kom slučaju nije neophodna dodatna saglasnost fizičkog lica.
    • Precizira se dostavljanje poreskih akata slanjem preporučene pošiljke
    • Predviđena je mogućnost ispunjenja poreske obaveze davanjem umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja kada je poreska obaveza veća od 50.000.000 dinara, na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada RS odlukom, i to samo u slučajevima kada postoji interes Republike za sticanje predmetne imovine.
    • Odlaganje plaćanja dugovanog poreza, odnosno nedospelih poreskih obaveza odobrava se na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada, u cilju ublažavanja ekonomskih posledica prouzrokovanih pandemijom, višom silom, odnosno drugim vanrednim događajem nastalim u toku kalendarske godine, a primenjuje se retroaktivno – od 1. januara 2020. godine.
    • Uvedeno novo poresko krivično delo – poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost
    • Poslove vođenja jedinstvenog informacionog sistema lokalnih poreskih administracija Poreska uprava preuzima najkasnije do 1. januara 2022. godine.

    Detaljnije u našem Tax Alertu.

    Objavljen je najnoviji prevod MSFI

    U „Službenom glasniku RS“, broj 123/2020 objavljen je najnoviji prevod MSFI – Međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja.

    Obavezna primena ovih prevedenih MSFI je za redovne godišnje finansijske izveštaje koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine. Dozvoljena je i ranija primena navedenih MSFI, uz obelodanjivanje odgovarajućih informacija u Napomenama uz finansijske izveštaje.

    Poreska uprava objavila upozorenje zbog neprijavljivanja prihoda iz inostranstva

    Poreska uprava Republike Srbije na osnovu raspoloživih podataka o uplatama iz inostranstva i  poređenjem tih podataka sa podnetim poreskim prijavama o obračunatom i plaćenom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu/drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika, ustanovila je visoku stopu nepoštovanja poreskih propisa i identifikovala ta  fizička lica.

    Ovi prihodi ostvaruju se po osnovu pružanja raznih vrsta usluga, a najčešće su to usluge razvoja softvera, prevođenja, držanja časova stranih jezika, promocije, grafičkog dizajna i druge vrste usluga. Nepoštovanje poreskih propisa ustanovljeno je i kod fizičkih lica koja prihode ostvaruju na društvenim mrežama („jutjuberi“, „influenseri“), internet klađenja i slično, kao i kod lica koja su izdavala sopstvene nepokretnosti do 30 dana („stan na dan“).

    Poreska uprava Republike Srbije poziva sva fizička lica koja su propustila da podnesu poreske prijave, da pre preduzimanja bilo koje radnje poreskog organa u vezi učinjene radnje ili propusta, odnosno pre otpočinjanja poreske kontrole ili podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, samoinicijativno to učine, odnosno  obračunaju porez i doprinose sa pripadajućom kamatom i izmire svoje zakonske obaveze, kako bi izbegla prekršajnu odgovornost.

    Poreska uprava Republike Srbije će nastaviti kontinuirano sprovođenje poreskih kontrola fizičkih lica.

    Ovo upozorenje se odnosi samo na fizička lica koja su primala uplate iz inostranstva uključujući i uplate preko Pejpala, Vestern juniona, Payoneera i sličnih platformi.

    Poreski obveznik dužan da u roku od 30 dana od ostvarivanja prihoda iz inostranstva podnese poresku prijavu i plati porez. Ukoliko kasni sa prijavom fizičko lice je dužno da obračuna I plati I kamatu. Samoprijavljivanjem se izbegava prekšajna kazna.

    Izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga

    Na vebsajtu Komore ovlašćenih revizora objavljen je Pravilnik o formi i sadržini zahteva za izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga, kao i naknadi za izdavanje dozvole.

    Uz zahtev za izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga, dostavlja se prateća dokumentaciju, kao i dokaz o plaćenoj naknadi (24.000,00 RSD za pravna lica i 17.000,00 RSD za preduzetnike).

    Registar pružalaca računovodstvenih usluga treba da počne sa radom 1.1.2021. godine, a rok za upis u Registar isitiče 1.1.2023. godine.

    Uz zahtev za izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga, podnosilac zahteva dostavlja sledeće:

    1. dokaz (rešenje, izvod i sl. Agencije za privredne registre) da ima registrovanu pretežnu delatnost za pružanje računovodstvenih usluga;
    2. dokaz da osnivač, odnosno stvarni vlasnik, kao i član organa upravljanja pravnog lica koje ima registrovanu pretežnu delatnost za pružanje računovodstvenih usluga, nije osuđen pravnosnažnom presudom za krivično delo u smislu zakona kojim se uređuje odgovornost pravnih lica za krivična dela, odnosno ukoliko je osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa upravljanja pravnog lica fizičko lice da nije pravnosnažno osuđeno za krivična dela iz člana 18. stav 6. tačka 2) Zakona o računovodstvu („Službeni glasnik RS”, broj 73/19, u daljem teksu: Zakon):
      • za pravno lice – Izvod iz kaznene evidencije nadležnog suda;
      • za fizičko lice – Izvod iz kaznene evidencije MUP-a;
    3. dokaz da ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom najmanje jednog zaposlenog sa profesionalnim zvanjem u oblasti računovodstva ili revizije, koje je stečeno kod profesionalne organizacije članice Međunarodne federacije računovođa (International Federaton of Accountants – IFAC):
      • potvrda podnosioca zahteva za izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga, koja sadrži podatke o imenu i prezimenu tog lica i o datumu zaključenja ugovora o radu na neodređeno vreme;
      • kopija akta (potvrda, diploma, uverenje, sertifikat, licenca i sl.) kojim se dokazuje da zaposleni ima stečeno profesionalno zvanje u oblasti računovodstva ili revizije, koje je stečeno kod profesionalne organizacije članice Međunarodne federacije računovođa (International Federaton of Accountants – IFAC).
    4. podatke o stvarnim vlasnicima koji su navedeni u Obrascu 1;
    5. podatke o saradnicima u smislu člana 18. Zakona koji su navedeni u Obrascu 1.

    Izuzetno, društvo za reviziju koja ima dozvolu za obavljanje revizije izdatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, podnosi zahtev za izdavanje dozvole za pružanje računovodstvenih usluga na Obrascu 1, bez dostavljanja navedenih dokaza.

    Minimalna cena rada za 2021. godinu je 183,93 RSD po radnom času

    Vlada Republike Srbije donela je Odluku, kojom je utvrđen neto iznos minimalne cene rada u iznosu od 183,93 dinara po radnom času.

    Neto iznos minimalne zarade u 2021. godini iznosiće:

    • 29.428,80 RSD u mesecu koji ima 160 radnih časova
    • 30.900,24 RSD u mesecu koji ima 168 radnih časova
    • 32.371,68 RSD u mesecu koji ima 176 radnih časova
    • 33.843,12 RSD u mesecu koji ima 184 radna časa

    Program „Moja prva plata“

    Kroz program „Moja prva plata“ predviđeno je zaposlenje 10.000 nezaposlenih koji imaju manje od 30 godina, nemaju radnog iskustva i nalaze se na evidenciji nezaposlenih NSZ. Država će devet meseci finansirati deo njihovih zarada kroz novčanu naknadu u mesečnom iznosu od 20.000 RSD za one sa srednjim obrazovanjem, a 24.000 RSD za nezaposlene sa visokim obrazovanjem.

    Poslodavci treba da se prijave preko sajta www.mojaprvaplata.gov.rs u periodu od 17. avgusta to 25. septembra, gde treba da unesu opis radnih pozicija i uslova koje kandidat treba da ispuni. S druge strane, nezaposleni koji žele da se prijave za posao kroz ovaj program, moći će to da urade od 1. do 15. oktobra.

    Od 16-31. Oktobra će poslodavci birati kandidate, a od 1-7. novembra će biti objavljene konačne liste.

    Trojni ugovori će se potpisivati od 8. novembra do 7. decembra. Prve uplate od strane države se stoga očekuju najranije u decembru.

    Zaključak Vlade o novim merama podrške privrednim subjektima

    Na sednici Vlade održanoj 30.07.2020 donet je Zaključak kojim Vlada daje saglasnost da se privrednim subjektima isplate dodatna direktna davanja i odobri dodatno odlaganje plaćanja javnih prihoda.

    DIREKTNA DAVANJA PRIVREDNIM SUBJEKTIMA

    Prva uplata direktnog davanja biće izvršena u avgustu, a druga u septembru 2020. godine.

    • Privredni subjekti koji su koristili direktna davanja u skladu sa Uredbom iz aprila 2020 (osim velikih pravnih lica)

    Ovim privrednim subjektima isplaćuju se direktna davanja u avgustu i septembru 2020. godine u visini od 60% direktnih davanja koja su im isplaćena u julu 2020. godine. Dakle, uplate će se vršiti automatski nevezano za podnošenje bilo kakve prijave.

    • Velika pravna lica

    Ovi subjekti stvaruju pravo na dodatna direktna davanja ukoliko najkasnije 15.08.2020. godine dostave Obrazac SL za jun i jul 2020. godine. Broj zaposlenih naveden u Obrascima SL množi se iznosom od 50% minimalne zarade za mart 2020. godine,

    • Privredni subjekti koji su imali pravo na mere u skladu sa Uredbom, ali ih nisu koristili, kao I novoosnovani privredni subjekti koji imaju zaposlene

    Ovi subjekti imaju pravo na direktna davanja u visini od 120% osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine po zaposlenom, pod uslovom da podnesu Obrazac PPP-PD najkasnije 15.09.2020. godine za obračunski period avgust, pri čemu se u polje 1.4. – datum plaćanja unosi 5.1.2021. Dakle, podnosi se samo jedna prijava, i biće izvršena jedna uplata u iznosu od 120% (2×60%) minimalne zarade za mart.

    • Novoosnovani privredni subjekti koji nemaju zaposlene

    Privredni subjekti koji ne podnose Obrazac PPP-PD pravo na direktna davanja ostvaruje po automatizmu, i to u visini od 120% minimalne neto zarade.

    Privrednim subjektima koji imaju otvorene posebne namenske račune isplate direktnih davanja se vrše na te račune, a onim subjektima koji nemaju otvorene posebne namenske račune, računi će biti otvoreni automatski. Ukoliko privredni subjekt ima račune kod više banaka, Poreska uprava će odlučiti kod koje banke će biti otvoren namenski račun.

    Prema tački 10. Zaključka, privredni subjekti primljena sredstva mogu da koriste najkasnije do 31.10.2020. godine. Istekom navedenog roka posebni namenski računi – COVID-19 gase se a neiskorišćena sredstva sa tih računa prenose se na poseban budžetski račun.

    FISKALNE POGODNOSTI – ODLAGANJE DOSPELOSTI POJEDINIH JAVNIH PRIHODA

    Zaključkom nije predviđeno dodatno odlaganje akontacije poreza na dobit pravnih lica.

    Zaključak određuje odlaganje dospelosti za plaćanje javnih prihoda, samo za jedan mesec, i to:

    • poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada
    • poreza i doprinosa na ličnu zaradu preduzetnika
    • poreza na prihode od samostalne delatnosti

    Fiskalna pogodno se ostvaruje podnošenjem obrasca PPP-PD za obračunski period avgust 2020. godine do kraja septembra sa upisanim datumom plaćanja 5.1.2021. godine.

    GUBITAK PRAVA NA KORIŠĆENJE MERA

    Privredni subjekt gubi pravo na korišćenje mera iz Zaključka ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10%, u periodu od 15.03.2020. godine pa do isteka roka od tri meseca od poslednje uplate novih direktnih davanja.

    Naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine

    Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara  propisano je da obveznik naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine iz člana 134. stav 1. tačka 1) Zakona treba da podnese prijavu sa podacima od značaja za utvrđivanje naknade organu jedinice lokalne samouprave do 31. jula svake godine za koju se utvrđuje naknada.

    Kriterijumi za određivanje negativnog uticaja aktivnosti koje utiču na životnu sredinu pravnih lica i preduzetnika utvrđuju se u okviru pretežne delatnosti koju obavlja obveznik naknade. Prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu aktivnosti pravnih lica i preduzetnika dele se prema delatnosti na one koje imaju veliki, srednji i mali uticaj na životnu sredinu. Ukoliko obveznik obavlja delatnost na teritoriji više jedinica lokalne samouprave prijavu podnosi nadležnom organu na teritoriji svih jedinica lokalne samouprave na kojima obavlja aktivnost.

    Od 18. jula 2020. godine mogućeno je i elektronsko podnošenje prijave na portalu LPA.

    Objavljeni su pravilnici za primenu novog Zakona o računovodstvu

    Ministar finansija doneo je sedam pravilnika vezanih za primenu novog Zakona o računovodstvu:

    • Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    • Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    • Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za druga pravna lica
    • Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkog izveštaja za druga pravna lica
    • Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem
    • Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica
    • Pravilnik o načinu vođenja i sadržini Registra pružalaca računovodstvenih usluga.

    Pravilnici se primenjuju se na finansijske izveštaje koji se sastavljaju na dan 31.12.2021, osim Pravilnika o Registru pružalaca računovodstvenih usluga koji se primenjuje od 1.1.2021.

    Ko su obveznici revizije finansijskih izveštaja

    Podsećamo da je Ministarstvo finansija objavilo mišljenje broj 011-00-1089/2019-16 dana 17. 12. 2019. kojim ukazuje i podseća da je propisano da je zakonska revizija obavezna za redovne godišnje finansijske izveštaje velikih i srednjih pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, javnih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nezavisno od njihove veličine, kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji ukupan prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.

    Međutim, kako aktuelni Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike (,,Službeni glasnik RS“, br. 95/14 i 144/14), odnosno Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za druga pravna lica (,,Službeni glasnik RS“, br. 95/14), u Bilansu uspeha, ne sadrže odgovarajući AOP kojem se iskazuje ukupan prihod, a radi potrebe utvrđivanja obveznika revizije po osnovu kriterijuma − ukupan prihod, mišljenja smo da bi u konkretnom slučaju, radi utvrđivanja ukupnog prihoda u smislu člana 26. stav 1. Zakona, trebalo uzeti u obzir sledeće prihode (AOP pozicije) iz pomenutih pravilnika:

    -Poslovne prihode;

    -Finansijske prihode;

    -Prihode od usklađivanja vrednosti ostale imovine koja se iskazuje po fer vrednosti kroz Bilans uspeha (za privredna društva, zadruge i preduzetnike), odnosno prihode od usklađivanja  vrednosti kratkoročnih i dugoročnih finansijskih plasmana i potraživanja (za druga pravna lica);

    -Ostale prihode.

    Konačan stav u vezi poreskog tretmana troškova prevoza zaposlenima

    Ministarstvo finansija je 1.2.2019. godine objavilo mišljenje koje se tiče dokumentovanja isplata troškova prevoza zaposlenima. Svako privredno društvo ima obavezu da na pravi način dokumentuje troškove, odnosno svakog meseca trebalo da se vodi evidenciju da li su pokriveni putni troškovi za zaposlene i da postoje dokumenti koji pravdaju troškove prevoza.

    Dalje, ministarstvo finansija objavilo je mišljenje br. 430-00-648/2019-04 od 17.1.2020. godine o poreskom tretmanu naknade troškova dolaska i odlaska sa rada koji nisu dokumentovani. Na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada, na koju zaposleni ima pravo u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu saglasno odredbi člana 118. stav 1. tačka 1) Zakona o radu (koja se ne smatra zaradom prema članu 105. stav 3. Zakona o radu), ne plaćaju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje nezavisno od poreskog tretmana tih primanja prema članu 18. stav 1. tačka 1) Zakona.

    Na kraju, 3.6.2020. godine ministarstvo finansija donelo je još jedno mišljenje broj 011-00-00040/2019-04 u kome se određuje da trošak prevoza koji nije dokumentovan odgovarajućom verodostojnom računovodstvenom ispravom priznaje se kao rashod u poreskom bilansu shodno članu 9. stav 2. Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

    Dakle, zaključak je:

    • naknada ovih troškova koji nisu dokumentovani nema tretman zarade tako da se na naknadu troškova dolaska i odlaska sa rada plaća porez po stopi od 10%,
    • istovremeno se ne obračunavaju i ne plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje i
    • trošak prevoza koji nije dokumentovan odgovarajućom verodostojnom računovodstvenom ispravom priznaje se kao rashod u poreskom bilansu.

    „IFAC checklist“ za kontinuitet poslovanja

    Nove okolnosti koje su pratile COVID-19 su mnoge kompanije suočile s izazovima s kojima se nikada pre nisu suočili. Za mnoge male kompanije izuzetno je važno imati pouzdanog savetnika kojem se mogu obratiti za pomoć i usmeravanje kroz ovu krizu.

    Mala i srednja računovodstvena preduzeća su detaljno upućena u poslovanje svojih klijenata i već poseduju brojne stručne veštine neophodne da pomognu klijentima da se snađu u ovim izazovnim vremenima.

    Profesionalni računovođa može pomoći da se efikasno upravlja rizikom i smanji rizik, objasni kako da se preduzmu odgovarajuće radnje i ojača posao u srednjem i dugom roku.

    Kontrolna lista za kontinuitet poslovanja malih firmi koju je sastavio IFAC je dijagnostički alat za kretanje kroz razdoblja poremećaja, a obuhvata ključna područja zadataka finansijskog upravljanja i zadataka strateškog upravljanja. Nije zamišljen kao iscrpan popis zahteva, već alat koji će pomoći identifikaciji prioritetnih aktivnosti za neposrednu akciju.

    Kreston MDM je uradio zvaničan prevod ove kontrolne liste, a prevod je objavljen na sajtu Kreston MDM, kao i na sajtu IFAC-a.

    Nova pravila razvrstavanja pravnih lica

    U skladu sa novim Zakonom o računovodstvu, nova pravila razvrstavanja pravnih lica primenjuju se za 2020. godinu, na osnovu podataka iz godišnjeg finansijskog izveštaja za 2019. godinu.

    Kriterijumi su sledeći potrebno je da zadovolje dva od tri kriterijuma:

      mikro pravna lica mala pravna lica srednja pravna lica velika pravna lica
    Prosečan broj zaposlenih <10 10- 50 51 – 250 >250
    Poslovni prihod <700.000 EUR 700.001 EUR – 8.000.000 EUR 8.000.001 EUR  – 40.000.000 EUR >40.000.000 EUR
    Vrednost ukupne aktive na datum bilansa <350.000 EUR 350.001 EUR – 4.000.000 EUR 4.000.001 EUR – 20.000.000 EUR >20.000.000 EUR

     

    Za preračunavanje deviznih iznosa u dinarsku protivvrednost, primenjuje se zvaničan srednji kurs dinara, koji utvrđuje Narodna banka Srbije, a koji važi na datum bilansa redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja.

    Novoosnovana pravna lica i preduzetnici razvrstavaju se na osnovu podataka iz finansijskih izveštaja za poslovnu godinu u kojoj su osnovani i broja meseci poslovanja. Ako je novoosnovani obveznik poslovao kraće od 12 meseci:

    • poslovni prihod uzima se iz obrasca Bilans uspeha, a granična vrednost se utvrđuje srazmerno broju meseci poslovanja u tekućoj godini,
    • prosečan broj zaposlenih (izračunat kao zbir zaposlenih na kraju svakog meseca u obračunskom periodu, podeljen sa brojem meseci poslovanja),
    • za utvrđivanje vrednosti ukupne aktive na datum bilansa uzima se vrednost na dan 31.12.2019. godine.

    Produžen rok za sticanje statusa kvalifikovanog novozaposlenog lica

    Rok za sticanje statusa kvalifikovanog novozaposlenog lica iz člana 21ž stav 3. ZPDG i člana 45đ stav 3. Zakona o socijalnim doprinosima, za lice koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 31. decembra 2019. godine nije imalo status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač, odnosno član privrednog društva, koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač, odnosno član, pomera se na rok od 60 dana od dana prestanka vanrednog stanja.

     

    Novi pomereni rokovi za finansijske izveštaje i drugo

    Uredba Vlade od 16.04.2020. godine propisuje pomeranje rokova za dostavljanje finansijskih izveštaja, poreskih prijava za porez na dobit i porez na prihod od samostalne delatnosti i redovnih sednica.

    U nastavku su novi rokovi:

    JUN

    5.6.2020. Rok za dostavljanje vanrednih finansijskih izveštaja

    5.6.2020. Važenje licenci za obavljanje revizije finansijskih izveštaja

    JUL

    5.7.2020. Važenje licenci za procenitelje vrednosti nepokretnosti

    5.7.2020. Rok za predaju godišnjih izveštaja obveznika čije je izveštavanje uređeno Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o investicionim fondovima ili Zakonom o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom

    AVGUST

    4.8.2020. Rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja

    4.8.2020. Rok za održavanje redovne sednice skupštine društva

    4.8.2020. Rok za podnošenje poreske prijave za porez na dobit pravnih lica i poreske prijave za porez na prihod od samostalne delatnosti

    SEPTEMBAR

    3.9.2020. Rok za dostavljanje konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja

    Izmena Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima

    Izmene Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 objavljene su u „Službenom glasniku RS“, br. 60 od 24. aprila 2020. godine

    Izmene su sledeće:

    • Član 9.

    Junska isplata direktnih davanja – broj zaposlenih umanjuje se i za broj zaposlenih kojima je kod privrednog subjekta počev od 10. aprila 2020. godine do 30. aprila 2020. godine prestao radni odnos.

    Julska isplata direktnih davanja – broj zaposlenih umanjuje se i za broj zaposlenih kojima je kod privrednog subjekta počev od 1. maja 2020. godine do 31. maja 2020. godine prestao radni odnos.

    Privredni subjekat iz ovog člana u obavezi je da primljena sredstva po osnovu direktnih davanja iskoristi najkasnije do 15. avgusta 2020. godine, čime se odobrava isplata zarada u celosti iz sopstvenih sredstava i pre isplate direktnih davanja.

    • Član 10.

    Broj zaposlenih za koja velika pravna lica imaju direktna davanja u junu – u iznosu proizvoda 50% osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine i broja zaposlenih iz stava 1. ovog člana uvećanog u skladu sa stavom 2. ovog člana, za čije naknade zarada je poslodavac – veliko pravno lice podneo Obrazac PPP-PD za april 2020. godine, a za koje se rešenje o prekidu rada odnosi na najmanje 15 radnih dana u mesecu aprilu 2020. godine

    Broj zaposlenih za koja velika pravna lica imaju direktna davanja u julu – u iznosu proizvoda 50% osnovne minimalne neto zarada za mart 2020. i broja zaposlenih iz stava 1. ovog člana uvećanog u skladu sa stavom 2. ovog člana, za čije naknade zarada je poslodavac – veliko pravno lice podneo Obrazac PPP-PD za maj 2020. godine, a za koje se rešenje o prekidu rada odnosi na najmanje 15 radnih dana u mesecu maju 2020. godine.

    Veliko pravno lice iz ovog člana u obavezi je da primljena sredstva po osnovu direktnih davanja iskoristi najkasnije do 15. avgusta 2020. godine.

    • Član 12.

    Povraćaj direktnih davanja sa obračunatom kamatom člana vrši se na poseban namenski račun otvoren za tu namenu kod Ministarstva finansija – Uprava za trezor.

    • Član 16.

    Pod dividendama, u smislu ovog člana, se podrazumevaju sve isplate koje svojim vlasnicima izvrši privredno društvo po osnovu njihovog vlasništva nad akcijama, odnosno udelima tog privrednog društva.

    • Član 19a*

    Privredni subjekti u privatnom sektoru koji su, u periodu od dana stupanja na snagu, 26.12.2019. godine, Pravilnika o spisku korisnika javnih sredstava („Službeni glasnik RS”, broj 93/19), zaključno sa danom stupanja na snagu ove uredbe, brisani sa Spiska korisnika javnih sredstava iz Evidencije korisnika javnih sredstava, koja se vodi kao elektronska baza podataka kod Uprave za trezor, stiču pravo na otvaranje posebnog namenskog računa iz člana 13. st. 2. i 3. ove uredbe, kao i na fiskalne pogodnosti i direktna davanja pod uslovima propisanim ovom uredbom.

    Pomeranje rokova za dostavu finansijskih izveštaja i poreskog bilansa

    Na sednici Vlade usvojena je Uredba koja se odnosi na pomeranje rokova za dostavljanje godišnjih i konsolidovanih finansijskih izveštaja privrednih društava, zadruga, drugih pravnih lica i preduzetnika, kao i rokova za podnošenje prijava za porez na dobit i porez na prihod od samostalne delatnosti.

    Rok za predaju godišnjih finansijskih izveštaja sa izveštajem revizora za sve obveznike čije je izveštavanje uređeno Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o investicionim fondovima ili Zakonom o alternativnim investicionim fondovima sa javnom ponudom, pomera na rok od 60 dana od dana prestanka vanrednog stanja.

    Za izveštavanje koje je uređeno Zakonom o računovodstvu, rok za redovne godišnje finansijske izveštaje pomera na rok od 90 dana od dana prestanka vanrednog stanja. Rok za konsolidovane finansijske izveštaje pomera se na 120 dana od dana prestanka vanrednog stanja.

    Rokovi za podnošenje poreske prijave za porez na dobit pravnih lica i poreza na prihod od samostalne delatnosti pomeraju se tako što obveznici poreza na dobit pravnih lica podnose prijavu za porez na dobit pravnih lica u roku od 90 dana od dana prestanka vanrednog stanja za one obveznike poreza na dobit pravnih lica kojima je poreski period jednak kalendarskoj godini, odnosno u roku od 120 dana za obveznike poreza na dobit pravnih lica kojima je poreski period različit od kalendarske godine.

    Obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti koji vode poslovne knjige u skladu sa članom 43. st. 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak građana podnose poresku prijavu i poreski bilans u roku od 90 dana od dana prestanka vanrednog stanja.

    Propisan Obrazac u kojem se iskazuju podaci o licima za koja veliko pravno lice ostvaruje pravo na uplatu direktnih davanja

    Vlada Republike Srbije usvojila je Pravilnik o sadržini obrasca u kome se iskazuju podaci o licima za koja veliko pravno lice ostvaruje pravo na uplatu bespovratnih novčanih sredstava, koji je stupio na snagu 15.04.2020. godine.

    Pravilnikom se propisuje obrazac u kojem se iskazuju podaci o licima za koja veliko pravno lice ostvaruje pravo na uplatu bespovratnih direktnih davanja iz člana 10. Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19.

    Usvojena je Uredba koja uređuje program finansijske podrške

    Dana 10.04.2020. godine usvojena je uredba koja ima za cilj ublažavanje ekonomskih posledica nastalih usled pandemije. Program definisan ovom uredbom se odnosi na dodelu kreditnih sredstava privrednim subjektima za odžavanje likvidnosti i obrtna sredstva.

    Upravni odbor Fonda za razvoj će, u skladu sa ovim programom, utvrditi bliže kriterijume i uslove pod kojima će se odobravati krediti za održavanje tekuće likvidnosti. Kriterijum i uslovi stupiće na snagu kada Vlada na njih da saglasnost.

    Odstupanje od utvrđenih kriterijuma i uslova definisanih ovim programom moguće je u opravdanim slučajevima u kojima postoji poseban interes Republike Srbije, a koji je utvrđen zaključkom Vlade.

    Više o svemu možete pročitati ovde.

    Uredba od fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima

    Usvojena je Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti covid-19, koja ima za cilj ublažavanje ekonomskih posledica nastalih usled pandemije.

    Više o svemu možete pročitati u našem Tax Alertu na ovu temu koji se nalazi na linku.

    Zaključak Vlade Srbije o korišćenju godišnjeg odmora

    Vlada Srbije je donela Zaključak kojim se preporučuje poslodavcima na teritoriji Republike Srbije, da zaposlenima koji imaju obavezu redovnog obavljanja radnih zadataka u uslovima vanrednog stanja, omoguće korišćenje dela godišnjeg odmora za 2019. godinu, zaključno sa 31.12.2020. godine.

    Zaposlenima kojima je u uslovima vanrednog stanja, omogućeno obavljanje poslova van prostorija poslodavca (rad na daljinu i rad od kuće), poslodavac je dužan da omogući korišćenje dela godišnjeg odmora za 2019. godinu u skladu sa zakonom, odnosno zaključno sa 30.06.2020. godine.

    Preporučuje se poslodavcima, koji u uslovima vanrednog stanja nisu u mogućnosti da organizuju proces rada, pri upućivanju zaposlenih na odsustvo sa rada, u skladu sa zakonom, prednost daju korišćenju godišnjih odmora zaposlenih.

    Status kvalifikovanog novozaposlenog i nastavak obavljanja samostalne delatnosti

    Prema Mišljenju Ministarstva finansija RS broj 430-00-44/2020-04 od 12.02.2020. godine kada po zasnivanju radnog odnosa i sticanju statusa kvalifikovanog novozaposlenog saglasno uslovima iz člana 21 ž Zakona, to lice nastavi s obavljanjem samostalne delatnosti kao dodatne delatnosti, ta okolnost ne utiče na njegov status kvalifikovanog novozaposlenog koji je stekao zasnivanjem radnog odnosa u Zakonom propisanom periodu i promenom osnova osiguranja.

    Kretanje zaposlenih tokom policijskog časa

    Privredni subjekti su dužni da svakom zaposlenom licu koje radne zadatke obavlja u periodu od 17 do 05 časova, a za koje je dobijena saglasnost da je izuzeto od primene Naredbe o zabrani i ograničenju kretanja lica na teritoriji Republike Srbije izdaju odgovarajuću Potvrdu. Formu ove potvrde možete preuzeti na ovom linku.

    Poslodavac koji ima do 100 zaposlenih u smeni koja traje u periodu zabrane kretanja, potvrdu izdaje na dnevnom nivou, dok poslodavac koji ima više od 100 zaposlenih u smeni koja traje u periodu zabrane kretanja potvrdu izdaje na nedeljnom nivou, za svako zaposleno lice za koje je dobijena saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova da su izuzeti od primene navedene naredbe.

    Počev od 28. marta 2020. godine od 17,00 časova, prilikom kontole poštovanja Naredbe o zabrani i ograničenju kretanja lica na teritoriji Republike Srbije, pripradnici Ministarstva unutrašnjih poslova tražiti na uvid Potvrdu izdatu od strane poslodavca, koja će važiti isključivo ukoliko se lice nalazi u bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i za koje je dobijena saglasnost da su izuzeti od primene Naredbe o zabrani i ograničenju kretanja lica na teritoriji Republike Srbije.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova će prihvatati i potvrde u elektronskom obliku  (skenirana potvrda na telefonu, tabletu i sl.)

    Zahteve koji se odnose na izdavanje dozvola za kretanje u periodu od 17 časova do 05 sati ujutru privredni subjekti podnose preko Ministarstva privrede, na elektronsku adresu [email protected]

    Najavljeni set mera Vlade Srbije za pomoć privredi

    Vlada je najavila set mera za pomoć privredi. Zvanična Uredba i uputstvo za primenu sa svim detaljima se očekuju u narednih 10 dana. Takođe, najavljene mere pomoći će moći da koriste preduzeća koja su otpustila manje od 10% zaposlenih. Sledeće mere u najavljene:

    1. Odlaganje plaćanja dospelih poreskih obaveza, uz kasniju otplatu na rate za najmanje tri meseca. Reč je o sledećim porezima:

      – plaćanje poreza i doprinosa za najmanje tri meseca (poslodavci koji se opredele da koriste ovu meru mogu da koriste odlaganje plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade do januara 2021. godine, a nakon toga postoji mogućnost daljeg odlaganja plaćanja ovih poreza i doprinosa najduže do 24 meseca bez obaveze plaćanja kamate, na zahtev poreskog obveznika)
      – odlaganje plaćanja akontacije poreza na dobit (preduzeća mogu u međuvremenu da podnesu periodični poreski bilans i poresku prjavu za smanjenje mesečne akontacije, ukoliko je u tekućoj godini došlo do značajnijih promena u poslovanju obveznika)

    2. Oslobađanje plaćanja PDV za donacije (oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a znači da će donatori koji svoje proizvode i robu doniraju ustanovama koje su neposredno uključene u aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje širenja i lečenje građana od bolesti Covid-19, biti oslobođeni PDV-a za taj promet)
    3. Isplatu iznosa u visini tri minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća za svakog zaposlenog. Država će isplatiti pomoć u visini minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća u privatnom sektoru za svakog zaposlenog. Minimalna zarada je oko 31.000 RSD, tako da će ukupno biti uplaćeno oko 93.000 RSD po zaposlenom. Preduzeća mogu očekivati da im država polovinom maja uplati prvu trećinu sredstava, polovinom juna drugu, I polovinom jula treću. Preduzeća će biti dužna da ovaj novac uplate zaposlenima. Velika preduzeća čiji zaposleni su poslati na prinudni odmor, zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave rada će dobiti subvencije od 50% minimalne zarade
    4. Korporativne obveznice. To je jedan od načina finansiranja na koji velika preduzeća mogu da računaju od strane države. S obzirom na komplikovanu regulativu, intenzivno se radi na izmenama.
    5. Povoljni krediti i garantne šeme u cilju očuvanja likvidnosti tokom i po okončanju vanredne situacije:

      – Program za dodelu povoljnih kredita sa 1% kamate preko Fonda za razvoj Republike Srbije, za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za preduzetnike, kompanije razvrstane u mikro, mala i srednja pravna lica, poljoprivredna gazdinstava i zadruge
      – Garantne šeme za podršku privredi za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za za preduzetnike, kompanije razvrstane u mikro, mala i srednja pravna lica, poljoprivredna gazdinstava i zadruge. Garantne šeme će se odnositi na kredite koje odobravaju komercijalne banke, i praktično će država da bude garant za te kredite.

    6. Uplatu direktne pomoći u iznosu od po 100 evra u dinarskoj protivvrednosti svim punoletnim građanima Srbije, po okončanju vanrednog stanja

    Poslovanje u doba korone

    Vandredno stanje u Republici Srbiji proglašeno je 15. marta usled pandemije virusa Corona 19. Iz dana u dan došlo je do velikog broja izmena u radu kompanija. U cilju zaštite zdravlja zaposlenih, mnoge kompanije organizovale su rad od kuće, izmenjen je režim rada državnih institucija i mnoge poslovne Asocijacije dale su svoje preporuke državi koje bi ona trebala da uvede kako bi se olakšalo poslovanje privatnog sektora.

    Kako bi na jednom mestu imali sve informacije koje u velikoj meri mogu olakšati svakodnevno poslovanje vaših kompanija, stručnjaci zaposleni u Kreston MDM za vas su pripremili Newsletter na temu „Poslovanje u doba korone“ . Newsletter možete pročitati OVDE.

    Želimo da vaše kompanije ostanu zdrave i sigurne u ovim vandrednim okolnostima!

    Dva nova kalkulatora u okviru Kreston MDM BusinessINFO aplikacije

    Naša aplikacija Kreston MDM BusinessINFO od sada ima dva nova kalkulatora koji mogu olakšati svakodnevno poslovanje.

    Kalkulator za godišnji porez na dohodak građana u potpunosti pomaže ne samo u obračunu, nego i u popunjavanju poreskog obrasca PPDG-2R. Rok za podnošenje ove poreske prijave je 15.maj tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

    Fizička lica koja su ostvarila dohodak u 2019. godini preko 2.729.304 dinara imaju obavezu da podnesu poresku prijavu za godišnji porez na dohodak građana i plate porez.

    Saglasno odredbi člana 87. stav 1. ZPDG, obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana su fizička lica:

    – rezidenti za dohodak ostvaren u Republici Srbiji i u drugoj državi

    – nerezidenti za dohodak ostvaren u Republici Srbiji

    Kalkulator za oslobođenje za novozaposlena kvalifikovana lica se odnosi na poreske olakšice za zapošljavanje takozvanih kvalifikovanih lica i koje su počele su sa primenom od 01. januara.2020.godine.

    U samom kalkulatoru pored obracuna zarade daje se i ukupan trošak zarade za u 2020, 2021 i 2022, godini sa oslobođenjem, kao i sam iznos oslobođenja (usteda).

    Uz svaki kalkulator nalazi se link ka nasem tax alertu koji obradjuje relevantnu temu.

    Aplikaciju je moguće skinuti na Google Play ili App store platformi.

    Izdavanja dozvole za kretanje zaposlenih tokom policijskog časa

    Ministarstvo privrede izdalo je Instrukciju privrednim subjektima kojom se propisuje tačan način izdavanja dozvole za kretanje zaposlenih tokom policijskog časa.

    Potrebno je napraviti spisak zaposlenih na ovom obrascu https://privreda.gov.rs/wp-content/uploads/2020/03/PolicijskiCas.xls 

    I dostaviti Ministarstvu privrede na  [email protected]

    Nakon toga poslodavac zaposlenima koji se nalaze na spisku za izdavanje radne dozvole, izdaje radni nalog za svaki pojedinačni izlazak u periodu od 20h do 05 časova.

    Pojedinačni radni nalog se izdaje na dnevnom nivou na memorandumu privrednog subjekta,sa potpisom odgovornog lica, i mora je da sadrži sledeće podatke:

    – ime i prezime,
    – jedinstveni matični broj građana,
    – datum i vremenski period (od do) kada je angažovan, odnosno kada je kretanje neophodno,
    – razloge koji opravdavaju neophodnost kretanja.

    Obaveštenje o radu usled pandemije virusa COVID-19

    Želimo da vas informišemo da je u skladu sa preporukama Vlade Republike Srbije, kompanija Kreston MDM preduzela sve neophodne mere radi prevencije širenja virusa COVID-19.

    U cilju zaštite zdravlja svojih klijenata, kao i zdravlja svojih zaposlenih, svi sastanci i konsultacije sa klijentima održaće se putem digitalnih servisa dok se većina dokumentacije dostavlja elektronskim putem kako bi se svi kontakti i mogućnost za širenje virusa minimizovali. Sve mere predostrožnosti neće uticati na obim i kvalitet usluge, jer radimo nesmanjenim kapacitetom u skladu sa preporukama i trenutnom situacijom.

    Pozivamo vas da  pratite opšte preventivne mere zaštite od korona virusa i da prema instrukcijama Ministarstva zdravlja radite na prevenciji prenošenja infekcija  i zaštititi svog zdravlja i zdravlja ljudi iz vaše okoline.

    Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Izraela

    Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Izraela počeo je da se primenjuje od 1. januara 2020. godine.

    Porezi na koje se primenjuje ovaj ugovor su:

    U Izraelu:

    • porez na dohodak i porez na dobit (uključujući porez na kapitalni dobitak)
    • porez na dobitak od otuđenja imovine koji se, razrezuje u skladu sa Zakonom o oporezivanju nepokretnosti
    • porez koji se razrezuje u skladu sa Zakonom o oporezivanju dobiti od nafte.

    U Srbiji:

    • porez na dobit pravnih lica
    • porez na dohodak građana.

    Maksimalne stope poreza po odbitku predviđene Ugovorom su:

    Dividende:

    • 5 odsto bruto iznosa dividendi ako je stvarni vlasnik kompanija koja, u toku perioda od 365 dana, koji uključuje dan isplate dividendi, neposredno ima najmanje 25 odsto kapitala kompanije koja isplaćuje dividende
    • 15 odsto bruto iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.

    Kamata:

    • 10 odsto od bruto iznosa kamate

    Napomena: Kao izuzetak, kamata koja nastaje u Srbiji a isplaćuje se rezidentu Izraela oporezuje se samo u Izraelu ako je stvarni vlasnik kamate vlada druge države ugovornice, njena politička jedinica, jedinica lokalne samouprave ili Centralna ili Narodna banka. Važi i obrnuto.

    Autorske naknade:

    • 5 odsto bruto iznosa autorskih naknada (za korišćenje ili za pravo korišćenja autorskog prava na književno, umetničko ili naučno delo, uključujući bioskopske filmove i filmove ili trake za televiziju ili radio) i
    • 10 odsto bruto iznosa autorskih naknada (za korišćenje ili za pravo korišćenja patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule ili postupka ili za korišćenje ili za pravo korišćenja industrijske, komercijalne ili naučne opreme ili za obaveštenja koja se odnose na industrijska, komercijalna ili naučna iskustva – stručna znanja).