Objavljeni su pravilnici za primenu novog Zakona o računovodstvu

Ministar finansija doneo je sedam pravilnika vezanih za primenu novog Zakona o računovodstvu:

  • Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike
  • Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike
  • Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za druga pravna lica
  • Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja i sadržini i formi obrasca statističkog izveštaja za druga pravna lica
  • Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem
  • Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica
  • Pravilnik o načinu vođenja i sadržini Registra pružalaca računovodstvenih usluga.

Pravilnici se primenjuju se na finansijske izveštaje koji se sastavljaju na dan 31.12.2021, osim Pravilnika o Registru pružalaca računovodstvenih usluga koji se primenjuje od 1.1.2021.

Ko su obveznici revizije finansijskih izveštaja

Podsećamo da je Ministarstvo finansija objavilo mišljenje broj 011-00-1089/2019-16 dana 17. 12. 2019. kojim ukazuje i podseća da je propisano da je zakonska revizija obavezna za redovne godišnje finansijske izveštaje velikih i srednjih pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, javnih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nezavisno od njihove veličine, kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji ukupan prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.

Međutim, kako aktuelni Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike (,,Službeni glasnik RS“, br. 95/14 i 144/14), odnosno Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za druga pravna lica (,,Službeni glasnik RS“, br. 95/14), u Bilansu uspeha, ne sadrže odgovarajući AOP kojem se iskazuje ukupan prihod, a radi potrebe utvrđivanja obveznika revizije po osnovu kriterijuma − ukupan prihod, mišljenja smo da bi u konkretnom slučaju, radi utvrđivanja ukupnog prihoda u smislu člana 26. stav 1. Zakona, trebalo uzeti u obzir sledeće prihode (AOP pozicije) iz pomenutih pravilnika:

-Poslovne prihode;

-Finansijske prihode;

-Prihode od usklađivanja vrednosti ostale imovine koja se iskazuje po fer vrednosti kroz Bilans uspeha (za privredna društva, zadruge i preduzetnike), odnosno prihode od usklađivanja  vrednosti kratkoročnih i dugoročnih finansijskih plasmana i potraživanja (za druga pravna lica);

-Ostale prihode.

Konačan stav u vezi poreskog tretmana troškova prevoza zaposlenima

Ministarstvo finansija je 1.2.2019. godine objavilo mišljenje koje se tiče dokumentovanja isplata troškova prevoza zaposlenima. Svako privredno društvo ima obavezu da na pravi način dokumentuje troškove, odnosno svakog meseca trebalo da se vodi evidenciju da li su pokriveni putni troškovi za zaposlene i da postoje dokumenti koji pravdaju troškove prevoza.

Dalje, ministarstvo finansija objavilo je mišljenje br. 430-00-648/2019-04 od 17.1.2020. godine o poreskom tretmanu naknade troškova dolaska i odlaska sa rada koji nisu dokumentovani. Na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada, na koju zaposleni ima pravo u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu saglasno odredbi člana 118. stav 1. tačka 1) Zakona o radu (koja se ne smatra zaradom prema članu 105. stav 3. Zakona o radu), ne plaćaju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje nezavisno od poreskog tretmana tih primanja prema članu 18. stav 1. tačka 1) Zakona.

Na kraju, 3.6.2020. godine ministarstvo finansija donelo je još jedno mišljenje broj 011-00-00040/2019-04 u kome se određuje da trošak prevoza koji nije dokumentovan odgovarajućom verodostojnom računovodstvenom ispravom priznaje se kao rashod u poreskom bilansu shodno članu 9. stav 2. Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Dakle, zaključak je:

  • naknada ovih troškova koji nisu dokumentovani nema tretman zarade tako da se na naknadu troškova dolaska i odlaska sa rada plaća porez po stopi od 10%,
  • istovremeno se ne obračunavaju i ne plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje i
  • trošak prevoza koji nije dokumentovan odgovarajućom verodostojnom računovodstvenom ispravom priznaje se kao rashod u poreskom bilansu.

„IFAC checklist“ za kontinuitet poslovanja

Nove okolnosti koje su pratile COVID-19 su mnoge kompanije suočile s izazovima s kojima se nikada pre nisu suočili. Za mnoge male kompanije izuzetno je važno imati pouzdanog savetnika kojem se mogu obratiti za pomoć i usmeravanje kroz ovu krizu.

Mala i srednja računovodstvena preduzeća su detaljno upućena u poslovanje svojih klijenata i već poseduju brojne stručne veštine neophodne da pomognu klijentima da se snađu u ovim izazovnim vremenima.

Profesionalni računovođa može pomoći da se efikasno upravlja rizikom i smanji rizik, objasni kako da se preduzmu odgovarajuće radnje i ojača posao u srednjem i dugom roku.

Kontrolna lista za kontinuitet poslovanja malih firmi koju je sastavio IFAC je dijagnostički alat za kretanje kroz razdoblja poremećaja, a obuhvata ključna područja zadataka finansijskog upravljanja i zadataka strateškog upravljanja. Nije zamišljen kao iscrpan popis zahteva, već alat koji će pomoći identifikaciji prioritetnih aktivnosti za neposrednu akciju.

Kreston MDM je uradio zvaničan prevod ove kontrolne liste, a prevod je objavljen na sajtu Kreston MDM, kao i na sajtu IFAC-a.