Ekonomska suština u transfernim cenama
/in Vesti /by StefanLSledeći članak je objavljen na sajtu Kreston Global, čiji je autor Jelena Mihić Munjić
U današnjoj globalizovanoj ekonomiji, ekonomska suština u transfernim cenama igra ključnu ulogu u pomaganju multinacionalnim kompanijama da usklade svoje poreske strategije sa poslovnim operacijama, dok istovremeno obezbeđuju usklađenost.. Omogućava kompanijama da raspodele prihode i rashode među poslovnim jedinicama u različitim jurisdikcijama, obezbeđujući operativnu efikasnost i podržavajući poslovne ciljeve. Istovremeno, ekonomska suština pruža neophodnu osnovu da transferne cene funkcionišu kao usklađeno i održivo poresko sredstvo. Ovi koncepti deluju u sinergiji kako bi podržali zdravu poresku i poslovnu praksu.
Okvir transfernih cena
U svojoj suštini, transferne cene uključuju određivanje cena za transakcije između povezanih subjekata unutar multinacionalne grupe. Ove transakcije mogu obuhvatati robu, usluge, intelektualnu svojinu i finansiranje. Princip „van dohvata ruke“, koji zahteva da se cene transakcija povezanih lica određuju kao da su sprovedene između nepovezanih strana, međunarodni je standard u regulisanju transfernih cena.
Prvo poglavlje smernica OECD-a o transfernim cenama pruža osnovne smernice za primenu principa „van dohvata ruke“. Naglašava važnost analize funkcija koje obavljaju, rizika koje preuzimaju i imovine koju koriste subjekti uključeni u međukompanijske transakcije. Ovaj okvir naglašava usklađenost između politike cena i ekonomskog doprinosa svakog entiteta.
Smernice takođe naglašavaju potrebu za doslednošću između stvarne poslovne aktivnosti kompanije i njenih praksi transfernih cena, što znači da je ekonomska suština sastavni deo koji pokazuje usaglašenost sa principom „van dohvata ruke“.
Princip ekonomske suštine
Ekonomska suština je princip koji osigurava da je osnovna stvarnost transakcije usklađena sa njenom pravnom i finansijskom strukturom. Ekonomska suština treba da ojača transferne cene tako što će obezbediti da međukompanijski aranžmani budu zasnovani na stvarnoj poslovnoj aktivnosti.
Šesto poglavlje smernica OECD-a, koje se bavi tretmanom nematerijalnih dobara, naglašava potrebu da se proceni ekonomska suština prilikom raspodele prihoda od intelektualne svojine. On precizira da subjekti koji polažu pravo na povrat od nematerijalnih sredstava moraju aktivno doprinositi njihovom razvoju, unapređenju, održavanju, zaštiti i iskorišćavanju (DEMPE funkcije). Ovo osigurava da se profiti dodeljuju jurisdikcijama u kojima se obavljaju značajne aktivnosti koje dodaju vrednost.
Pokazatelji ekonomske suštine uključuju:
- Funkcije koje se obavljaju – Da li uključene strane doprinose značajnoj vrednosti kroz svoje uloge i odgovornosti?
- Preuzeti rizici – Da li entitet koji prima prihod snosi značajne rizike, kao što su tržišni ili operativni rizici?
- Korišćena imovina– Da li se ključna imovina, kao što su intelektualna svojina ili oprema, stvarno koriste u jurisdikcijama u kojima se prijavljuju profiti?
Usklađivanjem politike transfernih cena sa ovim pokazateljima, kompanije mogu da stvore odbrambeni položaj koji zadovoljava poreske organe, istovremeno odražavajući stvarnu poslovnu dinamiku.
Smernice OECD-a i regulatorni trendovi
Najnovije smernice OECD-a o transfernim cenama, ažurirane 2022. godine, naglašavaju kritičnu ulogu ekonomske suštine u obezbeđivanju usklađenosti i transparentnosti. Ključna poglavlja smernica pružaju detaljan plan puta za integraciju ekonomske suštine u strategije transfernih cena:
- Poglavlje II se fokusira na tradicionalne metode transakcija i zahteva da cene odražavaju stvarne doprinose stvaranju vrednosti, a ne veštačke raspodele
- Poglavlje V zalaže se za robusnu dokumentaciju gde izveštaji o transfernim cenama moraju pružiti jasne dokaze o stvaranju vrednosti i ekonomskom doprinosu.
- Poglavlje IX se bavi poslovnim restrukturiranjima, zahtevajući od kompanija da procene ekonomsku suštinu promena međukompanijskih aranžmana. Ističe važnost osiguravanja da ova restrukturiranja budu u skladu sa poslovnom realnošću, a ne da budu vođena isključivo poreskim razmatranjima.
Ovi principi su ojačani merama kao što je izveštavanje po zemljama (CbCR) u okviru BEPS Action13, koja poreskim vlastima pruža sveobuhvatan uvid u poslovanje MNC-a i raspodelu prihoda. Umesto da ove mere posmatraju kao restriktivne, kompanije mogu da ih koriste da ojačaju svoje strategije transfernih cena i usklade poslovanje sa najboljim globalnim praksama.
Praktične strategije
Da bi transferne cene i ekonomska suština efikasno funkcionisali zajedno, preduzeća mogu primeniti sledeće strategije:
- Uskladiti politike sa smernicama OECD-a – osigurati da transferne cene odražavaju stvarne funkcije, rizike i sredstva uključenih subjekata.
- Pružiti sveobuhvatnu dokumentaciju – pružiti jasnu i detaljnu dokumentaciju koja objašnjava razlog odluka o cenama i pokazuje usklađenost sa principom „van dohvata ruke“ i zahtevima ekonomske suštine.
- Fokusirati se na DEMPE okvir – proceniti raspodelu intelektualne svojine uzimajući u obzir DEMPE okvir iz šestog poglavlja, obezbeđujući da profiti budu usklađeni sa aktivnostima koje dodaju vrednost.
- Biti informisan o globalnim propisima – pratiti ažuriranja OECD smernica i promenu poreskih zakona u jurisdikcijama u kojima kompanija posluje da bi bila u koraku sa zahtevima usklađenosti.
- Konsultacije sa stručnjacima – kada je potrebno, angažovati stručnjake za transferne cene i pravne savetnike kako bi se snalazili u složenim regulatornim okruženjima i optimizovali strategije.
- Promovisati transparentnost – izgraditi poverenje sa poreskim vlastima pružanjem pravovremenih i tačnih informacija tokom revizija ili upita.
Transferne cene i ekonomska suština nisu suprotstavljeni koncepti, već međusobno zavisni, koji, kada su usklađeni, formiraju čvrst temelj za multinacionalne poslovne operacije. Specifična poglavlja OECD smernica naglašavaju važnost integrisanja ekonomske suštine u strategije transfernih cena kako bi se obezbedila usklađenost i transparentnost. Usvajanjem ovih principa, kompanije mogu postići usklađenost, optimizovati poreske rezultate i podržati održivi rast. Kako se globalna poreska pravila menjaju, ovaj pristup će biti ključan za sigurno snalaženje u međunarodnom poslovnom okruženju.