Objavljeni obrasci koje dostavljaju obveznici naknade za unapređenje energetske efikasnosti

U skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara objavljen je Pravilnik o obrascu prijave za evidenciju obveznika naknade za unapređenje energetske efikasnosti, obrascu mesečnog i godišnjeg obračuna količina energije/energenata isporučenih potrošačima ili stavljenih u promet na teritoriji Republike Srbije, odnosno uvezenih na teritoriju Republike Srbije, obrascu mesečnog i godišnjeg obračuna obaveze plaćanja naknade, obrascu izveštaja o uplati, kao i načinu dostavljanja ovih obrazaca.

Mesečne obračune obveznik naknade treba da podnose do 20. u mesecu za prethodni mesec, dok godišnje obračune treba da podnese do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu Ministarstvu rudarstva i energetike u pisanoj formi poštom i u elektronskoj formi na elektronsku adresu objavljenu na internet stranici nadležnog ministarstva.

Navedeni pravilnik se primenjuje od 01.07.2019. godine.

Novi propisi iz oblasti carinskog poslovanja

Doneti su novi propisi iz oblasti carinskog poslovanja koji bliže uređuju carinske povlastice, zaštitu prava intelektualne svojine na granici i uslove i način za smanjenje ili izuzimanje carinskih dažbina na određenu robu, kojima se usaglašava zakonodavstvo Republike Srbije i Evropske unije u oblasti carinskog sistema:

  • Uredba o carinskim povlasticama
  • Uredba o uslovima i načinu za primenu mera za zaštitu prava intelektualne svojine na granici.
  • Odluka o uslovima i načinu za smanjenje carinskih dažbina na određenu robu, odnosno za izuzimanje određene robe od plaćanja carinskih dažbina u 2019. godini (Ukoliko je roba poreklom iz zemalja sa kojima Republika Srbija ima zaključen sporazum o slobodnoj trgovini, primenjuju se cariske stope definisane tim sporazumima).

Navedene uredbe I odluka primenjuju se od 17. juna 2019. godine.

Rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja i poreskog bilansa

Redovni godišnji finansijski izveštaji pravnih lica kojima se poslovna godina završila 31.12.2018. godine treba da se dostave najkasnije do 30.06.2019. godine.

Pravna lica dužna da uz redovne godišnje finansijske izveštaje, dostave Agenciji za privredne registre sledeću dokumentaciju:

  • odluku o usvajanju redovnih godišnjih finansijskih izveštaja
  • odluku o raspodeli dobiti, odnosno pokriću gubitka po redovnom godišnjem finansijskom izveštaju
  • godišnji izveštaj o poslovanju ukoliko su u obavezi da ga sastavljaju
  • revizorski izveštaj, ukoliko pravno lice ima obavezu revizije finansijskih izveštaja

Zakonski rok za sastavljanje i podnošenje poreskog bilansa je 180 dana od dana isteka perioda za koji se utvrđuje porez. Imajući u vidu da je 29. jun subota, rok za podnošenje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica i poreskog bilansa za 2018. godinu je prvi naredni radni dan 01.07.2019. godine.

Referentna kamatna stopa ostaje na nivou od 3%

Na sednici održanoj 6. juna 2019. godine izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 3,0%. Naredna sednica izvršnog odbora treba da se održi 11. jula 2019. godine.

Privredna komora Srbije uputila je molbu Poreskoj upravi RS da zauzme stav i objavi Obaveštenje u vezi sa primenom Mišljenja Ministarstva finansija broj 011-00-12/2019-04 od 01. februara 2019. godine

Privredna komora Srbije uputila je molbu Poreskoj upravi RS da zauzme stav i objavi Obaveštenje u vezi sa primenom Mišljenja Ministarstva finansija broj 011-00-12/2019-04 od 01. februara 2019. godine, koje se odnosi na verodostojnu računovodstvenu ispravu na osnovu koje poslodavac knjiži obavezu i vrši isplatu naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada zaposlenima.

Poreska uprava Republike Srbije je dostavila odgovor u kome navodi da saglasno odredbama Zakona o radu i Zakona o porezu na dohodak građana, kao i Mišljenju Ministarstva finansija broj 011-00-12/2019-04 od 01.02.2019. godine, poslodavci – poreski obveznici, dužni su da za isplate izvršene zaposlenima, na ime naknada troškova za dolazak i odlazak sa rada, poseduju verodostojne računovodstvene isprave, i to: račun za kupovinu mesečne pretplatne karte, dnevne karte ili karte za jednu vožnju u javnom prevozu, račun za gorivo u slučaju korišćenja sopstvenog vozila i sl. na osnovu kojih, u kontroli dokazuju da predmetne isplate, zaista predstavljaju naknadu troškova zaposlenih za dolazak i odlazak sa rada.

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom (kolektivni ugovor i pravilnik o radu) i ugovorom o radu, za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz. Dakle, poslodavac svojim opštim aktom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, kao i ugovorom o radu, bliže uređuje prava zaposlenog na isplatu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada kao što su visina naknade troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada uzimajući u obzir udaljenost mesta stanovanja zaposlenog od mesta rada, na koji način će zaposlenima biti nadoknađeni troškovi prevoza, na primer: kupovinom mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju ili isplatom novčanog iznosa u visini mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju, i td. pri čemu je neophodno da poslodavac za isplaćene troškove prevoza zaposlenima poseduje dokaze da isti, zaista predstavljaju naknadu troškova zaposlenih za dolazak i odlazak sa rada, kao što su: računi za kupovinu mesečnih preplatnih karata, dnevnih karata ili karata za jednu vožnju u javnom pervozu, fiskalni isečci i računi za gorivo na ime primaoca naknade, u slučaju korišćenja sopstvenog vozila, pri čemu je neophodno da količina goriva, u računima kojima se pravda gorivo utrošeno za prevoz zaposlenog, od mesta stanovanja do mesta rada, odgovara stvarnoj potrošnji goriva za tu relaciju. Način merenja udaljenosti mesta stanovanja zaposlenog od mesta rada, kao i normativ potrošnje goriva za tu relaciju, utvrđuje sam poreski obveznik u svojim aktima.

Primer: Prosečna potrošnja po kilometru utvrđena na osnovu fabrički deklarisane potrošnje konkretnog vozila X udaljenost zaposlenog od mesta stanovanja do mesta rada X 2 (za jedan radni dan) X broj dana u mesecu u kojima je zaposleni dolazio na posao = iznos dokumentovanih troškova koji se može priznati, a maksimalno u iznosu propisanim članom 118. stav 1. tačka 1) Zakona o radu.

Imajući u vidu Mišljenje Ministarstva finansija broj 011-00-12/2019-4 od 01.02.2019. godine, u Sektoru za kontrolu su u toku aktivnosti oko izrade Uputstva za kontrolu uslova za priznavanje isplate troškova zaposlenih za dolazak i odlazak sa rada.