Uticaj transfernih cena na MSP: Komentar za Bloomberg Tax

Uticaj transfernih cena na MSP: Komentar za Bloomberg Tax

Mala i srednja preduzeća (MSP) moraju se prilagoditi stalno promenljivim regulativama o transfernim cenama (TP) i složenom globalnom poreskom okruženju kako bi izbegla dvostruko oporezivanje i smanjila troškove usklađenosti. Jelena Mihić Munjić, generalna direktorka Kreston MDM-a, i Elena Ramirez Marin, partnerka u Kreston Iberaudit-u, nedavno su podelile svoje uvide za Bloomberg Tax. Kliknite ovde za pristup celom članku ili pročitajte sažetak u nastavku.

Povećana kontrola od strane poreskih vlasti širom sveta naglasila je važnost pridržavanja principa „van dohvata ruke“, pri čemu su nedavne promene u praksama i zakonodavstvu o transfernim cenama značajno uticale na MSP. Kako MSP sve više učestvuju u prekograničnim transakcijama, usklađenost sa pravilima o transfernim cenama postaje ključna. Poznati slučajevi ističu složenost regulativa o transfernim cenama, što je zabeleženo i u „Izveštaju o međunarodnom poslovanju“ Kreston Globala.

Smernice OECD-a o transfernim cenama nude okvir za određivanje vrednosti transakcija između povezanih strana u skladu sa principom „van dohvata ruke“, ali nisu obavezujuće. To ostavlja jurisdikcijama prostor za implementaciju različitih domaćih regulativa, što stvara poresku nesigurnost, veće troškove i rizike od dvostrukog oporezivanja, posebno za MSP sa ograničenim resursima za upravljanje ovim izazovima.

Nedavni slučajevi transfernih cena

Apple protiv Evropske komisije (2016-2020)

Evropska komisija (EK) je naredila Apple-u da vrati 13 milijardi evra neplaćenih poreza zbog dobijanja nezakonite državne pomoći od Irske. Apple je uložio žalbu, a presuda je 2020. poništena. Slučaj je naglasio pažljivo ispitivanje poreskih praksi multinacionalnih kompanija.

Australija protiv Rio Tinta (2017-2022)

Rio Tinto je rešio spor o premeštanju profita sa Australijskim poreskim uredom (ATO) isplatom skoro milijardu australijskih dolara. Slučaj je naglasio važnost transparentnosti u transfernim cenama i rizike agresivnog poreskog planiranja.

Amazon protiv IRS-a (2017-2019)

Amazon je pobedio u sporu sa američkom poreskom službom (IRS) u vezi sa potcenjivanjem vrednosti nematerijalne imovine. Sudovi su presudili u korist Amazona, naglašavajući potrebu za pouzdanim dokumentovanjem studije transfernih cena.

Danska protiv Maersk Oil and Gas (2018-2023)

Danska je osporila transferne cene Maerska, tvrdeći da je premeštao profit u inostranstvo. Slučaj je istakao značaj jasne dokumentacije u transfernim cenama.

Fiat Chrysler protiv Evropske komisije (2015-2022)

Fiat Chrysler je optužen za dobijanje nezakonite državne pomoći. Evropski sud pravde poništio je presudu 2023. godine, ograničavajući ovlašćenja EK u vezi sa poreskim odlukama.

Francuska protiv McDonald’s-a (2015-2022)

McDonald’s je platio nagodbu od 1,245 milijardi evra francuskim vlastima zbog premeštanja profita u Luksemburg, ističući rizike agresivnih poreskih strategija.

HMRC protiv BlackRock-a (2012-2024)

Apelacioni sud je presudio da je intra-grupni zajam BlackRock-a prvenstveno korišćen za izbegavanje poreza, naglašavajući potrebu za uslovima „van dohvata ruke“ u zajmovima između povezanih strana.

Indija protiv Kellogg India (2021-2022)

Kellogg India je pobedio u sporu o transfernim cenama, naglašavajući važnost odabira odgovarajućeg entiteta u analizama.

Norveška protiv ConocoPhillips-a (2019-2023)

Norveška je smanjila kamatne troškove ConocoPhillips-a, presudivši da uslovi zajma nisu bili u skladu sa principom „van dohvata ruke“. Slučaj je naglasio usklađenost u intra-grupnim zajmovima.

Budući koraci

Uz razvoj poreskih regulativa, kompanije svih veličina moraju prilagoditi svoje strategije transfernih cena kako bi upravljale rizicima i ostale u skladu sa pravilima. Evropska komisija je predstavila dve ključne direktive (objavljene 12. septembra 2023.): BEFIT direktivu i Direktivu o transfernim cenama, sa ciljem harmonizacije i pojednostavljenja poreskih pravila širom EU.

BEFIT direktiva

BEFIT je usmerena na korporativne grupe sa godišnjim prihodima od 750 miliona evra ili više, s ciljem standardizacije poreske osnovice u EU. Izračunava preliminarni poreski rezultat iz finansijskih izveštaja svake grupe radi kompenzacije prekograničnih dobiti i gubitaka. Zemlje članice mogu ponuditi dodatne odbitke ako ispunjavaju zahteve Direktive o globalnom minimalnom porezu. Cilj je pojednostavljenje usklađenosti i obezbeđivanje pravičnog oporezivanja širom EU.

Direktiva o transfernim cenama

Ova direktiva se bavi pitanjima transfernih cena, osiguravajući da transakcije između povezanih entiteta slede princip „van dohvata ruke“, u skladu sa OECD smernicama, kako bi se sprečilo izbegavanje poreza. Postavlja pravila za povezane entitete, metode transfernih cena i prilagođavanja za transakcije koje nisu tržišne.

Uticaj direktiva

Direktive BEFIT i o transfernim cenama smanjiće troškove usklađenosti, posebno za MSP, i pružiti veću sigurnost. Cilj im je harmonizacija poreskih pravila, borba protiv izbegavanja poreza i unapređenje konkurentnosti unutar EU. Međutim, ove direktive će se primenjivati samo na države članice EU, ostavljajući prekogranične transakcije sa kompanijama van EU nepromenjenim.

Globalni razvoj transfernih cena

Van EU, zemlje poput SAD-a, Australije i Kanade pooštrile su svoje regulative o transfernim cenama, povećavajući nadzor i troškove usklađenosti, posebno za MSP. Globalizacija i nedosledna primena OECD smernica stvaraju složenosti, uključujući dvostruko oporezivanje.

Zaključak

Kompanije, posebno MSP, moraju biti informisane i prilagodljive kako se globalne poreske regulative razvijaju. Traženje stručnih saveta i održavanje čvrstih praksi usklađenosti biće ključni za uspešno adaptiranje ovim promenama.