Novi Zakon o turizmu i Zakon o ugostiteljstvu stupili na snagu 22. marta 2019.godine

ZAKON O TURIZMU

Novi Zakon o turizmu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019) i Zakon o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019), stupili su na snagu 22. marta 2019. godine. Starim Zakonom o turizmu koji je prestao da važi danom stupanja na snagu novog zakona bile su regulisane obe oblasti – turizam i ugostiteljstvo:

 

  • Po novoj definiciji turistička agencija  je privredno društvo, preduzetnik, drugo pravno lice koje obavlja delatnost turističkih agencija pod uslovima propisanim Zakonom, dok ogranak stranog pravnog lica više neće moći da obavlja delatnost turističkih agencija. Novim Zakonom uvodi se centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma (E- turista), koji omogućava elektronsku prijavu gostiju, elektronsko plaćanje boravišne takse, podnošenje zahteva za kategorizaciju i drugo.
  • Pored već postojećih mogućnosti za podsticaj, predviđaju se i nova finansiranja za unapređenje turizma u delu ekoloških standarda, energetske efikasnosti, korišćenja obnovljivih izvora energije; razvoja nacionalnog turističkog brenda; digitalizacije i drugih inovativnih rešenja; unapređenja saobraćajne povezanosti sa strateškim tržištima; ruralnog turizma i ugostiteljstva.
  • Delatnost turističke agencije može se obavljati povremeno i na sajmovima i drugim javnim manifestacijama, a najduže 15 dana.
  • U vezi sa licencom turističke agencije organizatora putovanja, novina je de se uvodi depozit, kao i kategorija Visina depozita zavisiće od kategorije licence, a ova oblast bliže će biti uređena pravilnikom.
  • Pored već propisanih obaveza turističke agencije, propisuju se nove, na primer turistička agencija je dužna da prodaje turističko putovanje po prodajnoj ceni, koja se iskazuje u jedinstvenom iznosu. Uvodi se i evidencija programa putovanja.
  • Turistička agencija koja prodaje uslugu putniku elektronskim putem dužna je da posluje u skladu sa Zakonom i propisima kojim se uređuje elektronska trgovina.
  • Legitimacija koja se izdaje turističkim vodičima i turističkim pratiocima, izdaje se sa rokom važenja od deset godina.
  • „Limo service“ više nije predmet uređenja Zakona, a u okviru rent-a-car uvodi se mogućnost iznajmljivanja motornog vozila A kategorije. Pružalac usluga mora da ima najmanje pet registrovanih motornih vozila B kategorije. Motorno vozilo ne može da bude starije od pet godina, računajući od dana prve registracije, i o motornim vozilima i pruženim uslugama se vodi evidencija sa propisanim sadržajem.
  • Svaka promena podatka, koja se unese u registar Agencije za privredne registre automatski treba da bude preuzeta u Registar turizma.

 

 ZAKON O UGOSTITELJSTVU

 

Novi Zakon o turizmu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019) i Zakon o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019), stupili su na snagu 22. marta 2019. godine. Starim Zakonom o turizmu koji je prestao da važi danom stupanja na snagu novog zakona bile su regulisane obe oblasti – turizam i ugostiteljstvo:

  • Novim Zakonom uvodi se centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma (E- turista), koji omogućava elektronsku prijavu gostiju, elektronsko plaćanje boravišne takse, podnošenje zahteva za kategorizaciju i drugo.
  • Ugostiteljsku delatnost može da obavlja privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik, ako je registrovano u odgovarajućem registru. Pojedine ugostiteljske usluge može pružati i fizičko lice.
  • Zakonom su uvedeni neki novi pojmovi i izvršeno je preciziranje postojećih pojmova.
  • Ugostitelj koji pruža usluge smeštaja u nekategorisanom ugostiteljskom objektu dužan je da pre otpočinjanja obavljanja delatnosti na propisan način podnese prijavu jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi.
  • Predviđa se formiranje Centralnog informacionionog sistema u oblasti ugostiteljstva i turizma (u daljem tekstu:CIS) i planirano je donošenje pravilnika o načinu unošenja, rada, vođenja i korišćenja CIS-a kao i propisivanje njegove sadržine i vrste podataka.
  • Ministarstvo je dužno da u CIS unese podatke o objektima i ugostitelju, koje ono evidentira, kao i podatke o zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ugostiteljsku delatnost, a jedinica lokalne samouprave je dužna da u CIS unese podatke o objektima koje ona evidentira. Ugostitelji će morati da imaju pristup CIS-u, kako bi unosili podatke o korisniku usluge smeštaja. Takođe, svaki zahtev za kategorizaciju ugostiteljskih objekata podnosi se preko CIS-a.
  • Radi provere kvaliteta pružanja usluga u kategorisanim ugostiteljskim objektima poslovno udruženje ugostitelja može da odredi tajnog gosta, koji sačinjava izveštaj sa stručnim mišljenjem koji može da dostavi Ministarstvu.
  • Fizičko lice može da pruža ugostiteljske usluge u ugostiteljskom objektu domaće radinosti i seoskog turističkog domaćinstva do 30 individualnih ležajeva, za najviše 30 korisnika usluga, i to samo usluge smeštaja (do sada je mogao da pruža i usluge ishrane).
  • Fizičko lice kao ugostitelj dužan je da na ulazu u objekat vidno istakne svoje ime i prezime, kao i kontakt telefon i mora biti vlasnik, odnosno suvlasnik tog smeštajnog objekta. Izuzetno, ugostiteljske usluge može da pruža i član porodičnog domaćinstva vlasnika, odnosno suvlasnika, uz njihovu pisanu saglasnost, koja mora biti overena kod javnog beležnika. Fizičko lice za pružene ugostiteljske usluge izdaje poseban račun, sa propisanim sadržajem i dužno je da na dnevnom nivou vodi evidenciju izdatih računa.
  • Boravišnu taksu fizičko lice plaća u utvrđenom godišnjem iznosu, dok Vlada bliže propisuje uslove i način utvrđivanja visine godišnjeg iznosa boravišne takse za fizičko lice koje pruža ugostiteljske usluge smeštaja, kao i način i rokove plaćanja.
  • Uvedeno je potpuno novo poglavlje „zaštita podataka o ličnosti“, kao i mogućnost da inspektor nastupi kao anonimni korisnik usluge.